petak, 30. kolovoza 2013.

Kako turizam učiniti zelenim?

Izvori energije jedan su od najvećih izazova s kojima se Europa danas susreće. Zbog potrebe za sigurnijom opskrbom energijom te osiguranjem zaštite okoliša i održivog razvitka, poticanje energetske učinkovitosti zauzima istaknuto mjesto među temeljnim zadacima zemalja Europske unije u narednom razdoblju.
Među glavnim prioritetima EU i globalnih tržišnih trendova su niskougljična, tj. zelena ekonomija, okolišna odgovornost te osiguranje održivog razvoja gospodarstva. Na tim bi se načelima i hrvatski turizam trebao kapitalizirati do 2020.
Riječ je prije svega o primjeni suvremenih tehnoloških rješenja u gradnji i opremanju sa svrhom smanjenja toplinskih gubitaka, ugradnje energetski učinkovitih sustava grijanja/hlađenja te korištenja obnovljivih izvora energije, kojih našoj zemlji ne manjka, a pametnim odabirom te kombinacijom inovativne tehnologije i prirodnih resursa moguće je postići značajne rezultate u ekonomskom i razvojnom smislu.
Hrvatska je u EU prepoznata kao atraktivna turistička destinacija s potencijalom razvoja, a naš je posao da u narednom razdoblju maksimalno iskoristimo taj potencijal uz što je moguće manji negativni utjecaj na okoliš i prirodne resurse. Što je zelena gradnja?
Prema definiciji Svjetskog saveza za zelenu gradnju, zelena zgrada koristi manje energije, vode i prirodnih resursa, proizvodi manje otpada te je zdravija za ljude koji borave u njoj u usporedbi sa standardnom zgradom. Kako to izgleda u praksi objasnila je dr. se. Vlasta Zanki iz tvrtke HEP ESCO d.o.o. na pozitivnom primjeru Hotela Adria u broju 1/2013. UT-a.
Osim klasičnih ESCO projekata kojima se investicije u energetsku učinkovitost financiraju iz ušteda u potrošnji - HEP ESCO može ponuditi niz konzultantskih usluga kao što su: snimka energetskog stanja vaše zgrade ili industrije kompletno energetsko rješenje uz detaljnu investicijsku studiju unapređenje energetskog sustava ostvarenje i do 40 % ušteda uvođenje sustavnog gospodarenja energijom u vašoj organizaciji edukacija vaših zaposlenika o racionalnom korištenju energije razvoj projektnih ideja i priprema projekata za EU fondove nekretnine Zadar

četvrtak, 29. kolovoza 2013.

Uložimo novac u promociju

Iz agencijske perspektive, Hrvatski turizam je izrazito i pretjerano orijentiran na europsku potražnju. Zapravo, stanje je još i gore jer je hrvatska turistička ponuda usmjerena prema individualnoj potražnji za ljetnim primorskim odmorima na našim tzv. tradicionalnim tržištima - u Sloveniji, Italiji, Češkoj, Mađarskoj i neću reći Njemačkoj nego prije svega Bavarskoj.
Nevjerojatno je, ali u hrvatskom turizmu se još uvijek većina marketinških aktivnosti usmjerava na ljetni odmor i tradicionalna tržišta, a to sigurno neće riješiti ključne probleme sezonalnosti i koncentriranosti na priobalje nego ih dodatno povećati. Zato je iznimno važno da novi strateški marketinški plan hrvatskog turizma glavne tržišne aktivnosti usmjeri prema novim i dalekim tržištima te prema specifičnim tržišnim nišama na tradicionalnim tržištima.
Takvi gosti dolaze organizirano i uglavnom zrakoplovom, manje su ovisni o vremenskim neprilikama, manje su osjetljivi na više cijene, više troše, putuju tijekom cijele godine i posjećuju različite atrakcije, a ne samo plaže stanovi
Prema istraživanjima Instituta za turizam, postojeći gosti u špici sezone ionako dolaze ponukani svojim prethodnim iskustvima i 74 % gostiju koji kod nas borave ljeti u Hrvatskoj su bili već tri i više puta.
Kao članica EU u budućnosti ćemo pratiti, ali i sukreirati europske turističke politike. To je svakako usmjerenost prema tzv. BRIC tržištima, razvoj novih inovativnih turističkih proizvoda za tržišne niše, podizanje kvalitete i održivo korištenje velike raznolikosti turističkih resursa.
Što se pak tiče prognoza za ostatak ljetne turističke sezone i uspjeha cijele turističke godine, zbog izrazite orijentiranosti na individualne dolaske turista osobnim automobilima u kampove i privatni smještaj one prije svega ovise o broju kišnih dana tijekom kolovoza i početkom rujna u Istri i Kvarneru.

utorak, 27. kolovoza 2013.

Ruski vlasnik promijenio turističku sliku Karlobaga

Iako je kraj kolovoza, turistička sezona još uvijek broji dovoljan broj gostiju. Za mnoge turističke djelatnike, bilo da su u hotelijerstvu ili privatnom smještaju, drugi dio ljeta puno je bolji nego što se to dalo naslutiti u lipnju, odnosno srpnju.
Predsezonsko razdoblje donijelo je službeno bolje statističke brojke, međutim, nekako su se „pobrkali lončići“ pa je srpanj za mnoge bio loš i mnogi su se čudili što je s turistima. Zašto ih nema, kamo su otišli ovog ljeta, tko je snizio cijene, gdje se nudi bolje i više nego kod nas.
No, što je tu je. Kad sezona završi, ministar turizma i šefica Hrvatske turističke zajednice zbrojit će goste, noćenja i potrošnju, reći će da je sezona bila jako uspješna jer smo „za toliko i toliko posto prebacili brojke od lani“. Bez obzira na službene ocjene i prognoze, na Jadranu i na otocima ima malih mjesta koji sasvim sigurno mogu biti zadovoljni svojim „brojkama i slovima“.
Jedno od njih svakako je Karlobag, lijepo podvelebitsko mjesto gdje je hotel „Zagreb“ jedan od glavnih nositelja sezone. Izgrađen davnih godina, kada je poznata „Industrogradnja“ gradila diljem obale, karlobaški hotel nosio je turistički image općine. No, kako se to kod nas često događalo, hotel je brzo mijenjao vlasnike.
Jedno vrijeme bio je tu Stjepan Vrban iz Velike Gorice. Nije išlo, pa je hotel ponovo doživio promjene. Hotel koji je imao 500 soba malo je „raskomadan“ pa je otrgnut jedan cijeli paviljon s 200 soba od čega su napravljene stambene jedinice i tako su prodane na tržištu.
Ostatak, od 300 soba, dobiva ruskog vlasnika. Kupio ga je 2006. godine Sergej Te iz Moskve i od tada sve ide na bolje, a to znači sezona koja traje šest mjeseci, a u ljetnim danima sve je dupkom puno. Zadovoljan vlasnik, zaposlenici, a i turisti jer na samoj magistrali imaju hotel s tri zvjezdice, pa ako s noćenjem u „Zagrebu“ ne prekidaju dugačak put prema jugu, ostaju u Karlobagu.
Ruskom vlasniku, osim soba pripalo je i parkiralište, ali nije mogao dobiti koncesiju na plažu. Sergej Te uložio je veliku sumu novca i kompletno uredio hotel, dotjerao ga do 3 zvijezdice i dodao još neke sadržaje. U hotelu je zaposleno oko 50 ljudi, većina ih je iz Karlobaga ili iz Ličko-senjske županije. Hotel ima stalne sezonce koji već godinama dolaze u Karlobag i tu ostaju šest mjeseci.
Na pitanje je li se priviknula na malo mjesto, Alina Te nam je rekla da je Moskva nekoliko puta veća i od Hrvatske, ali da voli Karlobag jer je zrak čist, voda je čista, klima je u najvećem dijelu godine vrlo ugodna, pa je i to jedan od razloga sretnog boravka nekretnine Dubrovnik

petak, 23. kolovoza 2013.

Turci u Tankomerc ulažu 100 milijuna kuna

Zadarski Tankerkomerc na dobrom je putu da uđe pod krov turske Dogus Grupe. Ako dođe do ove vrlo izgledne poslovne transakcije, Turci namjeravaju ubrizgati više od sto milijuna kuna i tako vratiti stare pozicije ovom nekad uglednom zadarskom brodaru.
Financijski oporavljeni Zadrani bi svom novom većinskom vlasniku već za pet godina mogli donijeti, kako se procjenjuje, profit od gotovo 23 milijuna eura. Teško je i pobrojati sve kompanije u vlasništvu Dogus Grupe, holdinga koji se po ekonomskoj moći pozicionirao na treće mjesto u matičnoj zemlji.
S gotovo 30 tisuća radnika i godišnjim prihodom koji se mjeri milijardama eura, Dogus Grupa je vlasnik druge po kapitalu banke u Turskoj s više od 600 podružnica u zemlji i u Europi. Glavni su zastupnici Audija, VW-a, Škode, Porschea i drugih poznatih proizvođača automobila.
Njene građevinske tvrtke afirmirale su se na gradnji autocesta u Kazahstanu, Maroku i Ukrajini. Imaju više svojih TV kanala i kanala digitalne televizije u Turskoj, pet radiopostaja, te izdaju više poslovnih i drugih časopisa nekretnine

srijeda, 21. kolovoza 2013.

Više od 14 milijuna kuna za poboljšanje turističke ponude

Među 50 programa za koje je potpore financirao HTZ najveći mogući iznos potpore po programu od 150 tisuća kuna ove je godine dobilo osam programa - Terme Jezerčica za preuređenje svog hotela, Hotel Kutina za poboljšanje kvalitete smještaja, tvrtka MCR iz Ogulina za uređenje dodatnih sadržaja u hotelu Frankopan, OPG Katarina Srakovčić Korač za autokamp, općina Lokva za uređenje šetnice oko jezera, našička tvrtka Slavonka za modernizaciju hotela Park, grad Pazin za uređenje hostela te Istarska županija za program Istra Trekking&Walking.
Potpore od 3,25 milijuna kuna HTZ je ove godine odobrio i za više od 120 manifestacija u svim hrvatskim županijama, od čega je najviše tili potpora, u ukupnom iznosu od 700 tisuća kuna, odobreno za 16 manifestacija u Istarskoj županiji. Slijede Primorsko-goranska županija za čijih je 16 manifestacija odobreno 425 tisuća kuna, te Splitsko-dalmatinska županija čijih je 15 manifestacija dobilo 400 tisuća kuna.
Dvanaest manifestacija u Zadarskoj županiji dobilo je 230 tisuća kuna, a po 210 tisuća kuna ide za sedam manifestacija u Šibensko-kninskoj županiji te za osam u Gradu Zagrebu
iznajmljivanje stanova Beograd 

utorak, 20. kolovoza 2013.

Ako ulažete više od 50.000 eura u proizvodnju, razvoj ili turizam, možete tražiti poticaje države

Investicija se definira kao ulaganje u dugotrajnu imovinu (materijalnu i nematerijalnu) unesenu u vlasništvo nositelja poticajnih mjera, a odnosi se na osnivanje novog poduzeća, proširenje postojećeg ili modernizaciju ili poboljšanje poslovnog procesa.
Uz prezentaciju Zakona o poticanju investicija, Svjetlana Momčilović, pomoćnica eđenju investicijskog okruženja I direktora Centra za investicije HGK-a, predstavila je i djelokrug njegovog rada, istaknuvši pritom da Centar za investicije promovira investicijske projekte i ulagačke potencijale županija i RH u zemlji i inozemstvu; posreduje u komunikaciji s nadležnim institucijama na nacionalnoj i lokalnoj razini te pruža pomoć kod pribavljanja svih informacija važnih za poslovanje u Hrvatskoj i pri rješavanju administrativnih i zakonskih procedura kod realizacije projekta iznajmljivanje stanova Pantovčak

ponedjeljak, 19. kolovoza 2013.

Splitski stanovi jeftiniji i 300 eura

Normalno je da cijene stanova padaju jer je tržište u kolapsu, nije ništa bolje čak je i lošije nego lani kad je u Hrvatskoj prodano 19 posto manje nekretnina nego prethodne godine. Mala je potražnja, a ponuda je velika. Oni koji žele prodati svoje stanove i kuće spuštaju cijene jer je kupaca malo.
Prodaja ide slabo, nadala sam se da će se makar malo popraviti od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no ništa se nije dogodilo - kaže nam Jasminka Biliškov, zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).
Prema Indeksu cijena nekretnina portala CentarNekretnina, cijene su u srpnju pale i na mjesečnoj i na godišnjoj razini: prosječna tražena cijena stana u Zagrebu iznosi 1596 eura po četvornom metru što je 6,6 posto niže nego u lanjskom srpnju, a cijene stanova na Jadranu pale su sedam posto u odnosu na lanjske i iznose 1575 eura, pri čemu kvadrat u Splitu prosječno stoji 2134 eura.
To je 12 posto ili 299 eura manje nego u srpnju prošle godine. Na pitanje što je očekivala od ulaska Hrvatske u Europsku uniju veli - ništa spektakularno jer već nekoliko godina građani EU u Hrvatskoj mogu kupovati nekretnine pod istim uvjetima kao i hrvatski građani pa se s manjim nekretninama nije dogodio bum u prodaji
apartmani Istra

utorak, 13. kolovoza 2013.

Val investicija kreće početkom 2014. Grad najzanimljviji ulagačima? Pula

Zašto zagrebačka Ilica nema trgovine brojnih luksuznih brendova? Zašto nepopunjenost maloprodajnih prostora u primamljivom središtu grada raste iz godine u godinu? Zašto zagrebačke high street lokacije nisu ono što su, primjerice, u Pragu ili Budimpešti? Je li Hrvatska nakon ulaska u EU postala interesantna inozemnim investitorima, hoće li poznati maloprodajni brendovi otvoriti svoje trgovine i u Hrvatskoj, koji ih gradovi najviše zanimaju te što će se događati s trgovačkim centrima? Pitanja je, naravno, previše, ali odgovore na većinu njih pronašli smo u podacima najnovijeg istraživanja tvrtke Real Estate Databank o tržištu trgovačkih centara diljem srednje i istočne Europe.
Rezultate smo analizirali s Renatom Librićem, direktorom tvrtke čije je sjedište u Londonu, a ima urede i u Zagrebu te Varšavi, od kojeg smo saznali koji su trendovi i predviđanja vezana uz šoping-cente i trgovce u CEE regiji, što misle investitori i globalni retail brendovi te koji se od njih planiraju širiti na regiju. Također, dobili smo i informaciju o budućim kretanjima te očekivanjima na hrvatskom tržištu nekretnina.
Zagreb je jedini grad u CEE regiji gdje high street polako, ali sigurno propada dok u ostalim njenim gradovima raste. Zapitali smo se u čemu je problem te u okviru naše studije intervjuirali domaće i internacionalne retailere kako bismo proniknuli u srž problema. Librić kaže da odgovor leži u životnom standardu, kupovnoj moći i navikama kupaca. Naime, u tim gradovima high street služi samo high-end skupim brendovima i 80 posto njihovih kupaca su turisti, posebno Kinezi i Japanci, što je izrazito zanimljiva činjenica stanovi Čukarica

petak, 9. kolovoza 2013.

Velički termalni kompleks stajat će 10 milijuna eura

U općinskoj-vijećnici održan je redovni sastanak Koordinacije gradonačelnika i načelnika općina Požeško-slavonske županije sa županom Alojzom Tomaševićem. Među brojnim temama o kojima je bilo govora, primjerice, o obilježavanju vinskih cesta i sakralnih objekata tzv. smeđom signalizacijom ili o potrebi revitalizacije prijeratnog uspješnog turističkog kompleksa odmarališta na Zvečevu, načelnik Općine Velika Vlado Boban ukazao je na interes investitora za uređenje termalnog kompleksa veličkih bazena nekretnine Split Dobri
Prema njegovim riječima ukupna vrijednost investicije premašuje 10 milijuna eura, a uspije li investitor dobiti potporu iz fondova Europske unije s realizacijom projekta bi se moglo krenuti već krajem ove godine. Uređeni kompleks bazena trebao bi nositi naziv Terme Aurelis, a unutar kompleksa bi se nalazila i zgrada hotela za smještaj gostiju. Na sastanku je bilo riječi i o poljoprivrednim temama posebno vezanih uz proizvodnju mlijeka i voćarstvo.

srijeda, 7. kolovoza 2013.

Najljepši bazen na Jadranu

Bazeni su, točnije, smješteni u zaštićenoj i očuvanoj uvali Lone i prirodni su nastavak vanjskih prostora hotela u zoni park-šume Zlatni rt. Kao i hotel, i bazen potpisuju arhitekti studija 3LHD. Projekt vanjskih bazena sastoji se od tri bazena i pripadajuće terase-sunčališta, bazenskog objekta, otvorene ljetne pozornice i restorana. Relax i aquafun bazen međusobno su povezani slapom, a izdvojen je plitki dječji bazen. Vodena površina veličine je 1054 kvadrata.
Bazeni su zapravo razvedenog oblika koji prati njihove funkcije i atrakcije: ležeća, sjedeća i stojeća masaža, 25-metarska staza za plivanje, aqua aerobic i gejziri. Na najnižem nivou oko bazena smještena je ljetna pozornica za predstave i večernja događanja te koncerte. Terasa pozornice je, pak, integrirana s novouređenim restoranom Oleandar, prostorom za opuštanje, zabavne aktivnosti i događaje. Restoran od direktnog sunca štiti velika drvena pergola pružajući ugodan hlad uklopljen u mediteransko raslinje, uz izravan pogled na more, bazen i otvorenu pozornicu nekretnine Zagreb