srijeda, 27. studenoga 2013.

Turizam uvećava udjel u BDP-u

Ministar turizma Darko Lorencin sudjelujući nedavno na II. Međunarodnom investicijskom forumu u Opatiji u organizaciji Primorsko-goranske županije i grada Rijeke, gdje je bio jedan od govornika na panelu pod nazivom „Članstvo u EU - nove mogućnosti regionalnog razvoja“, progovorio je o tome.
Naglasak je bio na privlačenju investicija gdje je Lorencin naglasio kako se za turizam sredstva iz EU fondova mogu povući za malo i srednje poduzetništvo, turističku javnu infrastrukturu te edukaciju i korištenje ljudskih potencijala nekretnine Rijeka
Ministar se osvrnuo na procese predstečajnih nagodbi za tvrtke iz turističkog portfelja u većinskom državnom vlasništvu, a koje su u procesu pronalaska strateških partnera koji će dokapitalizirati trgovačka društva te u suradnji s njihovim upravama ponuditi plan restrukturiranja.
Također, govorio je i o privatizaciji društava koja su od strateškog i posebnog interesa RH kroz tri godine, te o aktiviranju državne vojne imovine u turističke svrhe, kojoj prethodi rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, prostomo-planskih pitanja, izmjene propisa te dogovori s jedinicama lokalne samouprave i nadležnim tijelima državne uprave.

četvrtak, 21. studenoga 2013.

Talijani napustili gradilište pruge zbog duga države

Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prošli je petak doživio snažan udarac kad je talijanska tvrtka Salcef costruzioni edili e ferroviarie povukla zaposlenike s gradilišta na pruzi Okučani - Novska. Obnova i rekonstrukcije te pruge nije se zapravo ni zahuktala (ugovor je potpisan 3. srpnja), a Vlada se našla u situaciji da ne može ispuniti uvjete ugovora pa su Talijani izgubili strpljenje.
Takav razvoj događaja Vladi ne ide na ruku, pogotovo zbog toga što bi još jedno talijansko poduzeće, proizvođač umjetnoga gnojiva Adriatica Dunav, moglo učiniti nešto slično ne riješi li ona pitanje obnove željezničkog otpremništva Đergaj pokraj Vukovara.
U HŽ-u Infrastrukturi potvrdili su da su radovi na gradilištu u Okučanima zaustavljeni zbog kašnjenja u plaćanju. Očito je da Talijani smatraju da su do sada trebali dobiti dio od 25,7 milijuna eura, koliko vrijede njihovi radovi na toj dionici. Inače, obnova i rekonstrukcija pruge na dionici Okučani - Novska dio je X. paneuropskog koridora i vrijedna je 40 milijuna eura, od kojih se 85 posto financira novcem fondova EU, a 15 posto iz hrvatskog proračuna cijene nekretnina

utorak, 19. studenoga 2013.

Legalizacija najbolje napreduje u Dubrovniku, Bjelovaru i Makarskoj

Legalizacija nezakonito izgrađenih zgrada najbolje napreduje u gradovima Dubrovniku, Bjelovaru i Makarskoj, a najmanje su učinkoviti Karlovačka, Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija, izvijestila je na današnjoj konferenciji za novinare ministrica graditeljstva i prostornog uređenja Anka Mrak Taritaš.
Ukupno je zaprimljeno 822.335 zahtjeva za legalizaciju, a do kraja listopada riješeno je njih 57.337 zahtjeva, ili njih 6,97 posto.
Po podacima Ministarstva, rješavanje zaprimljenih zahtjeva najbolje ide u gradu Dubrovniku gdje je riješeno 19,8 posto zahtjeva, Bjelovaru 19,3 posto, a Makarskoj 17,2 posto. Među boljima su i gradovi Vukovar, Vodnjan i Čakovec.
S druge strane, u Karlovačkoj županiji riješeno je tek 2,4 posto, Vukovarsko-srijemskoj 2,7 posto, a Osječko-baranjskoj županiji 2,8 posto zahtjeva, a slabo stoje i Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka županija i grad Osijek.
Podaci o broju riješenih predmeta po djelatniku nadležnih ureda, pokazuju pak da su najučikovitiji službenici Krapinsko-zagorske županije s 208 predmeta po službeniku, gradova Vodnjana (197), Bjelovara (159) i Makarske (133), Splitsko-dalmatinske županije (108) itd., dok su namanje učinkoviti službenici grada Novigrada (15), Karlovačke županije (23) te gradova Kutine (32), Labina (35), Osijeka (36) i Zagreba (36).
Ministrica Mrak Taritaš podsjeća da su službenici odgovorni gradonačelnicima i županima te da država nema mogućnosti nagraditi ih ili kazniti.
Ministarstvo želi da svi gradski i županijski uredi koji se bave legalizacijom do kraja godine riješe najmanje 20 posto zaprimljenih predmeta, a onima koji ne dostignu taj udjel u pomoć će priskočiti agencija za legalizaciju, čije osnivanje je predviđeno izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kaže ministrica Mrak Taritaš.
Kako bi točno znalo kojim tempom teče legalizacija, Ministarstvo od 1. prosinca pokreće web aplikaciju pomoću koje će se u gotovo realnom vremenu pratiti rješavanje zahtjeva i po potrebi reagirati angažmanom agencije.
Cilj je, ističe Mrak Taritaš, da do kraja 2015. godine bude riješeno 80 posto od 822.335 zahtjeva za legalizaciju, koliko je ukupno podneseno stanovi Dubrava Zagreb

ponedjeljak, 18. studenoga 2013.

Rovinjska Mirna dostiže rekordnu proizvodnju

Zapošljavanje 70 novih radnika i uvođenje rada u drugoj smjeni dobar je vjetar u leda rovinjskoj tvornici za preradu ribe. S radom u dvije smjene Mirna će naime premašiti prošlogodišnju rekordnu proizvodnju od 20 milijuna limenki godišnje i ostvariti dobit. Za uvođenje druge smjene odlučili smo se zbog velike količine otkupljene ribe.
Nakon što smo napunili našu hladnjaču moramo je skladištiti u druge regije. Zbog povećane potražnje možemo plasirati i veće količine naših proizvoda, kaže predsjednik Uprave Mirne Saša Krobot. Ulaz Hrvatske u EU neće tako donijeti nove izvozne troškove rovinjskoj tvornici.
Od zemalja CEFTA-e, gdje Mirna izvozi 80 posto svoje proizvodnje, najviše u Srbiju, samo su Crna Gora i Kosovo uvele carine, ali se očekuje da će i one prihvatiti zahtjeve EU, jer im to osigurava slični režim izvoza u Hrvatsku. Preostaje nam dovršenje rekonstrukcije proizvodnih pogona radi dobivanja izvoznog broja za zemlje EU.
U tom slučaju tržište bi nam se od sadašnjih 20 milijuna potencijalnih kupaca u zemljama CEFTA-e povećalo na višestruki broj, prvenstveno omogućio izvoz u zemlje srednje Europe gdje su naši proizvodi poznati, kaže Saša Krobot, dodajući da Mirna radi i na oživljavanju izvoza na nekad značajno tržište Bliskog istoka.
Uz istarske ribare sada nam ulovljene srdele prodaju i riječki i dalmatinski, kaže Krobot. Mirna trenutno ima 260 zaposlenih, a od njenog otkupa i prerade ribe živi 400 ribara. Zbog toga je za daljnji rast presudna predstečajna nagodba. Od 37 milijuna kuna starih dugova, nakupljenih nakon niza godina rada s gubitkom, najviše 27 milijuna otpada na Poreznu upravu nekretnine Dubrovnik

četvrtak, 14. studenoga 2013.

Za energetsku obnovu zgrada 400 milijuna kuna

U iduće dvije godine energetski će se obnoviti oko 200 javnih zgrada, a ukupno će se u tom procesu uložiti oko 400 milijuna kuna, objavljeno je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Program će voditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), uz podršku Fonda za okoliš i energetsku učinkovitost, najavila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
APN će raspisivati natječaje za izvođače radova, koji će morati osigurati smanjenje potrošnje energije od 150 kilovatsati godišnje po četvornom metru zgrade koju obnavljaju. Nakon što obave posao, radove poput obnove fasade, ugradnje novog sustava grijanja i hlađenja i slične intervencije, zgradu će pregledati neovisno poduzeće za energetsko certificiranje.
Proširenje tržišta u idućoj godini mogu očekivati i investitori u elektrane na sunčevu energiju. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kvota za sunčane elektrane proširuje se za 12 megavata. Ali oni ulagači koji ne ispune potpisani ugovor u godinu dana izgubit će pravo na investiciju i morat će svoje mjesto prepustiti sljedećima s liste čekanja. Vrdoljak je rekao da je za ovu godinu bila planirana gradnja sunčanih elektrana od ukupno 25 megavata, no do kraja listopada na elektroenergetsku mrežu priključeno je samo osam megavata.
Nismo zadovoljni s ukupnim tempom realizacije ovih investicija, ocijenio je Vrdoljak. Prema novom tarifnom sustavu, poticajna cijena za kilovatsat električne energije iz sunčane elektrane bit će 1,91 kuna (za elektranu snage do 10 kW). Za integrirane sunčane elektrane od 10 do 30 kW bit će 1,70 kuna, a za one od 30 do 300 kilovata, plaćat će se 1,54 kune stanovi Belveder

četvrtak, 7. studenoga 2013.

Za privlačenje investitora nadareni se traže i u zatvorima

Privlačenje investitora. Dvije su to čarobne riječi kojima vlast, ali u posljednje vrijeme i šira politička javnost misle spasiti Hrvatsku iz zagrljaja petogodišnje recesije. Otišlo je tako daleko da se čak i po zatvorima traže zatvorenici za koje se vjeruje da raspolažu čudotvornom sposobnošću privlačenja investitora.
Na žalost ravnatelja pulske lučke uprave, Ministarstvo pravosuđa nije imalo razumijevanja za ideju da Radimir Čačić, koji u blizini Pule služi 22-mjesečnu kaznu zbog prometne nesreće u Mađarskoj u kojoj je poginulo dvoje ljudi, za tu lučku upravu radi na privlačenju investitora. Na sve se strane privlače investitori nekretnine
Nedavno je pola Vlade bilo u Londonu, gdje je privlačilo tamošnje potencijalne investitore. Ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić bila je u Kini, gdje su domaćini pokazali želju da budu privučeni na ulaganje (naravno da ne u industrijske pogone, nego u infrastrukturne projekte).
Prošli je tjedan u Opatiji održan drugi županijski Invest forum, na kojemu su gradovi Rijeka i Opatija te Primorsko-goranska županija kao cjelina predstavili nekoliko desetaka investicijskih projekata sa sređenom dokumentacijom za zabijanje prve lopate. Sad sličan forum pripremaju u Splitu ...

ponedjeljak, 4. studenoga 2013.

Izgradnjom križanja omogućava se i izgradnja poliklinike Dubravka

Izgradnjom trokrakog križanja na izlazu iz Vodica iz pravca Zadra, u tijeku su radovi na trokrakom križanju čijom izgradnjom će se omogućiti i početak gradnje suvremene poliklinike Dubravka. Prometno skretanje s magistralne ceste D-8 vodi prema Račicama, gdje se nalazi zgrada Javne vatrogasne postrojbe i Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vodice te nogometnog igrališta. Na tom prostoru planirana je izgradnja sportsko-rekreacijskog centra, pa je ovo križanje od velikog infrastrukturnog značenja ne samo za lakši i sigurniji prilaz vatrogasnim vozilima, već i za buduće korisnike centara u izgradnji.
Hrvatske ceste su u potpunosti preuzele financiranje projekta, od izvlaštenja, otkupa zemljišta do same izgradnje, a Grad je izradio svu potrebnu dokumentaciju. Dobivena je potvrda glavnog projekta, pa su Hrvatske ceste još krajem svibnja potpisale ugovor o izgradnji s tvrtkom Sarađen d.o.o. ukupne vrijednosti gotovo 1,5 milijuna kuna. Grad je prepoznao višestruke pozitivne odjeke na lokalno gospodarstvo ovog projekta, pa smo učinili potrebne preinake u Izmjenama i dopunama gradskog Prostornog plana kako bi njegova izgradnja bila moguća. Također je na temelju Odluke o komunalnom doprinosu koja stimulira izgradnju objekata socijalne zaštite i zdravstva, a time i otvaranje novih radnih mjesta, oslobodio plaćanja komunalnog doprinosa za veći dio građevine u kojoj će se te djelatnosti obavljati. Njezina izgradnja sigurno će imati višestruke pozitivne utjecaje na razvoj Vodica, kaže gradonačelnica stanovi Zamet