utorak, 25. rujna 2012.

Ako se ne pokrenu veliki projekti, građevinski sektor će propasti


Hrvatski građevinski sektor mogao bi propasti, ako Vlada do kraja ove godine ne pokrene velike projekte. Posla u građevinarstvu nema, radovi stoje, a država je ove godine izdala čak 24 posto manje odobrenja za građenje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Graditeljstvo u Hrvatskoj posljednje četiri godine bilježi gubitak 30.000 radnih mjesta, a samo u prvih sedam mjeseci ove godine izgubljeno je približno 7000 radnih mjesta. Trend pada građevinskih investicija nije zaustavljen ni u turističkoj sezoni, pa su građevinari u strahu da bi do kraja godine moglo biti izgubljeno još 5000 radnih mjesta novogradnja Samobor. Najveće hrvatske građevinske tvrtke, poput Konstruktora, Ingre i IGH, koje su donedavno solidno poslovale i bile među najuspješnijim tvrtkama, sada su suočene s teškom financijskom situacijom i to prije svega zbog malo novih projekata.

Da je stanje u ovom sektoru teško, svjesni su i u Banskim dvorima, pa je tako potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić u nedavnom razgovoru za Aktual rekao da su se problemi s manjkom investicija pojavili prije svega zbog problema u građevinskom sektoru. Velikim tvrtkama dat ćemo priliku da se vrate na teren, odnosno da nastave projekte s kojima su stali zbog poslovnih problema. Hrvatske autoceste, Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice su već odvojile neki novac za te potrebe i velike hrvatske građevinske tvrtke poput Konstruktora, Ingre ili IGH-a dobit će još jednu priliku, rekao je Grčić u razgovoru za Aktual.

četvrtak, 20. rujna 2012.

Najodrživiji projekti gradnje u Zagrebu


Ban centar i Centar Bundek po mnogočemu su reprezentativni projekti, a jedna od bitnih stavki u toj činjenici su visoke tehnologije koje će pridonijeti funkcionalnosti i energetskoj učinkovitosti zgrada. Centar Bundek koncipiran je kao mali grad. Sastoji se od osam zgrada različitih namjena i visine koje su u izvrsnoj sinergiji s okolišem. Unutrašnjost stambenog bloka hortikulturno je uređena i ima dječje igralište, a blizina parka i jezera Bundek pridonose dojmu dnevnog boravka u prirodi.

Ban centar zatvara dosad nedovršeni blok u samom središtu grada te se prostire na 33.000 m2. Važno je spomenuti stanovi Vrbani da se na toj lokaciji nisu nalazile zelene površine koje bi se morale ukloniti zbog gradnje. Na Ban centru se koriste napredne metode gradnje, a mnoge su novost na hrvatskom tržištu. Primjerice, pri gradnji se koristi top-down metoda koja omogućuje gradnju u prostorno limitiranom okruženju kao što je samo središte grada. Korištenjem top-downa nije potrebno izvoditi geotehnička sidra koja mogu oštetiti podzemne instalacije, smanjuje se utjecaj na okolne zgrade, štedi se na troškovima i vremenu izvedbe jer se odmah izvode stropne ploče s napredovanjem iskopa.

petak, 14. rujna 2012.

Gradnja solarne elektrane Kanfanar 1


Najveća hrvatska solarna elektrana gradi se u istarskom Kanfanaru. Na zemljištu koje se prostire na 21 tisuću kvadratnih metara uskoro bi trebalo niknuti energetsko postrojenje snage 1 megavata. Kako se u blizini planira gradnja još jedne elektrane iste snage, tu bi se istarsku općinu, inače poznatu po tvornici duhanskih proizvoda, moglo nazvati prijestolnicom solarne energetike u Hrvatskoj. Solarna elektrana u Kanfanaru investicija je teška oko 2 milijuna eura, a ulagač je zagrebačka tvrtka Petrokov. Tvrtka, inače poznata u sektoru grijanja i sanitarne opreme, prije nekoliko godina odlučila je investirati u obnovljive izvore energije. U prvu elektranu, snage 400 kilovata nekretnine oglasnik, koju je sagradio na krovu svoje poslovne zgrade u Svetoj Klari i koja je počela raditi u lipnju, Petrokov je uložio oko 9 milijuna kuna. Elektrana u Kanfanaru za rad bi trebala biti spremna sljedeće godine.

Kanfanarska elektrana sastoji se od solarnih modula koji se montiraju na fiksne aluminijske profile. Iako je nekoć bila vrlo popularna tehnologija gdje se moduli montiraju na pomična postolja, tzv. trackere, koji prate kretanje Sunca i optimiziraju kut padanja Sunčevih zraka na ćelije te tako povećavaju proizvodnju, oni se više u pravilu ne ugrađuju. Kako su iznimno skupi, a cijena solarnih ćelija je znatno pala, investitorima je danas isplativije graditi elektrane veće instalirane snage, s više panela. Projekti već jesu i bit će isplativi. Elektrana u Kanfanaru godišnje bi trebala proizvoditi oko milijun i 200 tisuća kilowatsati električne energije, što je otprilike dovoljno da zadovolji godišnju potrošnju 400 kućanstava. Kako su investitori ugovor o otkupu energije sklopili po starom tarifnom sustavu, rok za vrijeme kojeg će prodavati struju po povlaštenoj cijeni iznosi 12 godina, ali je i otkupna cijena znatno viša nego danas.

srijeda, 12. rujna 2012.


Propast splitske Spaladium arene ponovo skreće pažnju na megalomanski projekt gradnje sportske dvorane u Sisku. Vlastodršci Siska i Splita započeli su graditi velike sportske dvorane gotovo u isto vrijeme kada su građene i dvorane u Zagrebu, Zadru, Poreču, Varaždinu i Osijeku. Sisak je u tu avanturu ušao želeći uzeti dio kolača od Europskog rukometnog prvenstva.

Kako Sanaderova Vlada, ali ni rukometni moćnici, nisu Sisak vidjeli kao jedan od gradova domaćina, Sisak je, za razliku od svih drugih gradova nekretnine Istra, u kojima je Vlada financirala gradnju dvorana, morao dvoranu sagraditi sam. Grad je tada osmislio jedinstveni način financiranja, gradnju dvorane na leasing te sklopio takav ugovor s Hypo bankom. Banka je oformila posebnu tvrtku za sisačku dvoranu - Epsilon građenje - s kojom je potpisan ugovor, a Epsilon građenje izabralo je izvođača radova, tvrtku Kamgrad. No, problemi su počeli prije nego što je gradnja mogla početi.

Utvrdilo se, naime, da je netko previdio, iako je građevinska dozvola uredno izdana i potvrđena, da u dokumentima za gradnju nema projekta temeljenja zgrade, nema projekta grijanja, odnosno hlađenja dvorane, nema projekta uređenja okoliša. Štoviše, previdjelo se da je za lokaciju gradnje dvorane izabrano nekadašnje smetište! Prije početka radova trebalo je stoga odvesti i desetke tisuća tona smeća, za što je valjalo osigurati gotovo stotinu novih milijuna kuna.

četvrtak, 6. rujna 2012.


U Velikoj vijećnici Grada Krka održano je javno izlaganje Prijedloga Urbanističkog plana uređenja naselja Krk, dokumenta kojim se uređuje upravljanje prostorom na području najvećeg naselja i administrativnog središta Grada Krka. Postupak koji se provodi u sklopu 30-dnevne javne rasprave (koja će potrajati sve do 12. rujna) okupio je brojne Krčane, predstavnike nekretnine Gradske uprave kao i autore plana urbaniste iz zagrebačke tvrtke Urbanistica.

“UPU-1 stvara preduvjete ostvarenja većeg broja strateških projekata i razvojnih planova sukladno važećoj zakonskoj regulativi. Plan dokida i obvezu izrada detaljnih planova uređenja“, naglasio je krčki gradonačelnik Darijo Vasilić koji nije propustio istaknuti i kako su se u postupku definiranja konačnog izgleda prijedloga UPU-a predstavnici stručnih službi Grada i autori tog dokumenta povodili nastojanjima čuvanja i unapređenja stanja u prostoru ali i iskazanim inicijativama lokalnih gospodarskih subjekata, udruga i samih građana.

srijeda, 5. rujna 2012.

Kompleks Turist Resort grade Kanađani hrvatskog podrijetla


Tvrtke FBR i Abisal d.o.o. iz Cavtata u turističkoj zoni TI Marina Lučica namjeravaju izgraditi hotelsko-turističko naselje visoke kategorije s nizom pratećih sadržaja. S otkupom zemljišta započeli su još 2007. godine, do sada su otkupili 80 tisuća četvornih metara, a za 60 dana kreće otkup preostalih terena. Prostorno planska dokumentacija je dovršena, na snagu stupio i Urbanistički plan uređenja, a projektnu dokumentaciju izrađuje IGH nekretnine Zagreb Centar. Iza navedenih tvrtki stoje kanadski investitori, mahom hrvatskog podrijetla. Budući novi Turist Resort u neposrednoj blizini Primoštena, drže investitori, pridonijet će ukupnom gospodarskom razvoju čitavog područja.

Općini Primošten interes je da investicija krene što prije, stoga je na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća prihvaćen nacrt ugovora kojim se definiraju prava i obveze investitora i lokalne samouprave, a nastojat će urgirati i na što bržem izdavanju građevinskih dozvola.Tako veliki zahvat u prostoru traži i dodatno napajanje električnom energijom i bolju vodoopskrbu, pa je iz HEP-a stigla najava da već 2013. godine starta izgradnja novog dalekovoda s potrebnim trafostanicama.