Projekt izgradnje golf-igrališta u sklopu ladanjske aglomeracije na platou Srđa iznad Dubrovnika izazvao je oštre konfrontacije; neki ga žele prihvatiti, a neki traže da se digne ruka od njega. Žalosno je za hrvatski turizam da treba toliko raspravljati o jednom nepripremljenom, neusklađenom i nebuloznom megaprojektu.
Da nije riječ o Dubrovniku koji je zbog svoje arhitektonske posebnosti proglašen UNESCO-ovom baštinom, vjerojatno se ne bi digla tolika prašina. Ali situacija je u zemlji teška, putem investicija traže se mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta.
Pri razmatranju problematike izgradnje na turističkim područjima valjalo bi svakako uzeti u obzir ovu činjenicu: gotovo sva naša jadranska turistička mjesta nisu nastala na temelju posebne urbanističke koncepcije, nego se turistička izgradnja inkorporirala u postojeću urbanu strukturu naselja.
To je razlog da su određeni javni sadržaji, mjesni trgovi, obala i komunalni objekti izgrađeni znatno prije nego što se počeo u njima događati turistički i demo ski razvitak. Razumljivo je da su komunalna infrastruktura i komunalne službe najslabiji i najnerazvijeniji element tehničke izgrađenosti turističkih mjesta.
S tim relevantnim ograničenjem susreće se i današnji Dubrovnik, pogotovu kad se u njemu omoguće masovniji dolasci privremenih stanovnika koji dodatno otežavaju opće prihvatne uvjete i koji remete kvalitetu turističkoga boravka teškoće i disproporcija osobito su izražene u doba vršnih opterećenja, u ljetnim mjesecima kada broj privremenih višestruko premašuje broj stalnih stanovnika novogradnja Samobor.
Nema komentara:
Objavi komentar