Nove zone u turizmu

Preizgrađenost obale koja prijeti brisanjem turističkog prostora kao glavnog aduta u ponudi Hrvatske mora se zaustaviti, jer takva gradnja ne znači turistički razvoj, nego pogoduje interesnim skupinama iz biznisa s nekretninama, rečeno je na turističkom forumu održanom u četvrtak na Danima hrvatskog turizma u Solarisu, uz sudjelovanje brojnih stručnjaka iz različitih područja javnog rada te njihovih partnera iz turizma, a koje je uvodno pozdravio Damir Bajs, ministar turizma. Samo sa zadovoljnim stanovništvom imati ćemo i zadovoljne goste, pa je nužno razvoj uskladiti sa realnim potrebama i željama lokalnog prostora.

Kod nas na nekim primjerima potencijalnih investicija vidimo da i u Hrvatskoj nekretnine Zadar tinja svojevrsno nezadovoljstvo i tihi otpor prema prenamjeni prostora radi turizma, što se najbolje pokazalo na projektu golfa u Dubrovniku ili ugostiteljskog objekta na splitskom Marjanu. Takav odnos u kojemu lokalno stanovništvo nije zadovoljno ponuđenim projektima dovesti će do zaustavljanja turističkih projekata, kazala je dr Inge Tomić Koludrović na Hrvatskom turističkom forumu. Raspravljajući o održivom turističkom razvoju u kojemu hrvatskom turističkom rastu prijeti pretjerana gradnja i infrastrukturni limiti, posebno je istaknuto kako se turizam u Hrvatskoj može i mora razvijati bez osvajanja novih teritorija, jer ni postojeće turističke zone nisu iskorištene do kraja.

Građevinarima tržište smanjeno 35 posto

Građevinari su dosad u recesiji ostali bez 35 posto tržišta. To proizlazi iz najnovijih statističkih podataka. Doduše, Državni zavod za nekretnine Split statistiku konstatirao je pad od "samo" 15 posto manje izgrađenih kvadrata u odnosu na 2009. godinu No, tek statistički podaci prethodnih godina otkrivaju prave razmjere agonije cijelog građevinskog sektora. Tri godine uzastopce građevinari padaju – najprije šest posto, u 2009. čak 19, i lani još 15 posto. Građevinska operativa u 2007. je izgradila 10.561 zgradu, da bi lani taj broj pao za 30 posto, odnosno za više od tri tisuće zgrada (7491 izgrađena). Pad je još izraženiji kad se promatraju izgrađeni kvadrati i iznosi čak 35 posto. Lani je izgrađeno 3,4 milijuna četvornih metara, a u predrecesijskoj 2007. skoro 5,2 milijuna kvadrata. Dakle, građevinari su u tri godine izgubili poslove gradnje 1,8 milijuna kvadrata. Usporedbe radi, taj recesijski manjak ekvivalentan je gubitku posla od izgradnje 18 šoping centara poput najvećeg u Hrvatskoj, West Gatea, koji zauzima neto površinu od 100 tisuća četvornih metara.