Najviše kandidata čeka garsonijeru

Izvješće o najmu gradskih stanova, koje će danas biti predstavljeno pred vijećnicima Gradskog vijeća u Osijeku, pokazalo je da je lani Grad ukupno dodijelio u najam četrnaest stanova.
Čak 13 stanova dodijeljeno je prema utvrđenom redu prvenstva na Listi kandidata na kojoj se prilikom donošenja konačne liste, u studenome 2011. godine, a koja je na snazi dvije godine, nalazilo 359 kandidata, dok je, zanimljivo, jedan trosoban stan dodijeljen kao zamjenski, i to zbog rekonstrukcije paviljona Gradskog vrta nepremičnine Hrvaška
Tako je Grad Osijek na dan 31. prosinca 2012. godine imao u evidenciji naplate najamnine 777 stanova, a postotak naplate iznosio je 76 posto. U izvještajnom razdoblju upućene su 382 opomene za dospjela, te je pokrenuto 11 ovršnih postupaka prisilne naplate.

Protiv zakonskog isključivanja idejnog i izvedbenog projekta

U organizaciji Hrvatskog saveza građevinskih inženjera (HSGI) (HSGI) u prostorijama Hrvatskoga inženjerskog saveza u Zagrebu 25. srpnja 2013. održan je okrugli stol na temu: Idejni, glavni i izvedbeni projekti u svjetlu prijedloga Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji.
Bili su pozvani predstavnici strukovnih udruženja, fakulteta, Hrvatskih voda, Hrvatskih cesta, projektanti, izvođači i drugi zainteresirani, ali i izrađivači prijedloga zakona koji se nisu odazvali pozivu. Bilo je nazočno petnaestak sudionika, uglavnom članova DGU Zagreb, DGI Rijeka i DAGG Karlovac te nekoliko arhitekata i predstavnika projektantskih tvrtki.
Moderator je rasprave bio Zdravko Jurčec, dipl. ing. građ., predsjednik DGIZ-a. Bilo je zamišljeno da se ponajprije raspravlja o projektnoj dokumentaciji koja se kao obvezna planira uključiti u zakonsku regulativu te o postupku ishođenja potrebnih dozvola i realizaciji gradnje, ali se rasprava proširila i na pitanja o uređenju prostora.
U materijalima podijeljenim sudionicima rasprave, koje je pripremilo radno tijelo DGIZ-a za zakonodavstvo, usporedno je prikazan razvoj zakonske regulative u graditeljstvu od samostalnosti Republike Hrvatske. Između ostaloga prikazani su i projekti u tim zakonima, njihova uloga, sadržaj i procedure ishođenja pojedinih dozvola za građenje.
Uočena je česta promjena zakonske regulative koja uvijek poremeti procedure i usporava cijeli proces gradnje (pripremu i građenje), što nije dobro za graditeljstvo u cjelini. Činjenica je da se u promjenama dosad nisu značajnije mijenjali potrebni dokumenti (projekti, uvjeti i suglasnosti), već se najčešće utjecalo na proceduru i odgovornosti.
Usporedni prikaz zakonskih odredbi ujedno bi mogao poslužiti predlagateljima budućih izmjena zakona da utvrde koliko su promjene u zakonskoj regulativi utjecale na uređenje prostora, jednostavnost i brzinu ishođenja dozvola, odnosno na proces građenja.
U donošenju zakonskih rješenja nužno je uskladiti stajališta ključnih strukovnih udruga i institucija, a to uključuje i sudjelovanje u raspravama i očitovanja na prijedloge, mišljenja i sugestije.
Idejni, glavni i izvedbeni projekti moraju ostati obvezna dokumentacija u zakonskim odredbama jer su sastavni dio našega inženjerskog naslijeđa i nužni u procesu izgradnje. Potrebno je razmotriti terminologiju u zakonima. Pravilnike koji se odnose na cijeli proces izgradnje potrebno je donositi istodobno sa zakonskim rješenjima stanovi

Agrokor želi Hotele Živogošće, a Andabak Medenu i Belvedere

Među turističkim društvima, potencijalnim ulagačima, u natječaj se uključio i Prosperus Invest, koji upravlja fondom za gospodarsku suradnju (FGS) Prosperus i koji je jedini od pet FGS-ova na tržištu koji se je opredijelio za turizam.
Nakon što je država proširila ponudu i na ostale interesente koji su pak ponudili i nižu cijenu, opet je u igri jedini ostao FGS, a prema, za sada još nepotvrđenim najavama iz Vlade, Prosperus će u konačnici i dobiti turistički kompleks na Korčuli, za kojeg se još čeka zaključenje predstečajne nagodbe.
Iako se je ranije predviđalo da bi ulagač dobio gotovo sve dionice, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom Mladen Pejnović kaže da bi država zadržala kontrolni paket, odnosno 25 posto dionica u HTP Korčuli, ali bi to u načelu, bila i praksa za ostala društva u vlasništvu države koja se prodaju nekretnine Rijeka
Jer, kaže, ne žele ponoviti greške iz prošlosti. U igru za turističke tvrtke uključio se je i Sunce Koncern Jaka Andabake. Andabaka nam je potvrdio interes za hotele i apartmane Medena i Vranjice Belvedere, ali samo pod uvjetom da to troje dobije zajedno. Za Vranjice Belvedere stigle su četiri ponude, među kojima je Ugo grupa - Solaris i Riviera Adria, koja je zainteresirana i za Medenu.

U vlasništvu Holdinga 6 milijuna m2

Učinkovitije upravljanje vlastitom imovinom, uključujući najam, ali i prodaju jedna je od mjera koju je u svom planu za poslovno restrukturiranje najavio čelnik gradske megatvrtke Slobodan Ljubičić. Premda nije poznato hoće li se u prodaju nekih zemljišta zaista i ići, provjerili smo vrijednost najvećih zemljišta u vlasništvu Holdinga diljem grada iako ih tvrtka ima i duž Jadranske obale.
Evidentirano je približno 1900 nekretnina, 110 kompleksa i 500 objekata od čega je čvrstih objekata 509 tisuća četvornih metara i 4,6 milijuna četvornih metara zemljišta.
Uz zemljišta Gredelja i Zagrepčanke koja je od Holdinga preuzeo ovih dana Grad, a koja su ukupno procijenjena na oko milijardu kuna, što će uskoro i sjesti na račun tvrtke, Holding u vlasništvu ima još nekoliko velikih zemljišnih kompleksa u srcu metropole. Na njima se mogu graditi čitavi stambeno-poslovni kompleksi ili naselja.
U popisu imovine iz 2011. i preporuci što s njom učiniti sve lokacije potencijalno se mogu prodati na tržištu, dok bi se podružnice koje ih sada koriste grupirale na drugim lokacijama. Veliko zemljište Holding ima i u Sesvetama, na površini od 126.280 m2 nalaze se nekretnine bivše mesne industrije Sljeme. Velika slobodna površina nalazi se i na Žitnjaku gdje je u planu gradnja nove zelene tržnice stanovi Varaždin

Za očitovanje o planu građani imaju 15 dana

Prostorni plan uređenja i generalni urbanistički plan grada Dubrovnika od ponedjeljka su ponovno na javnoj raspravi u manje od godinu dana.
Prilika je ovo za Dubrovčane i stanovnike svih otoka i naselja koji teritorijalno pripadaju Gradu Dubrovniku da do ponedjeljka 23. rujna daju svoje primjedbe na prijedloge izmjena i dopuna ovih dvaju planova kojima se kroji prostorna budućnost Dubrovnika.
Razlog ponavljanja procedure javne rasprave jest činjenica što planovi nisu prihvaćeni u zakonskom roku od šest mjeseci od održavanja javne rasprave nekretnine Zagreb Centar

Građevinski radovi i dalje u padu

Građevinski radovi u Hrvatskoj u lipnju ove godine, prema danas objavljenim kalendarski prilagođenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), bili su manji za 2,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok desezonirani indeksi na mjesečnoj razini pokazuju porast građevinskih radova u lipnju u odnosu na svibanj za 2,4 posto stanovi Zagreb
Pad građevinskih radova na godišnjoj razini pokazuju i izvorni indeksi, po kojima je u lipnju ove u odnosu na lipanj prošle godine, fizički obujam građevinskih radova pao za 4,5 posto.

Kupnju stanova Hrvati zamjenjuju najmom

Sve je više građana u Hrvatskoj zainteresirano za unajmljivanje stanova, ali onih nekretnina u vlasništvu države. Veliki val gradnje stanova i potražnje za tom vrstom nekretnina u Hrvatskoj se naglo zaustavio prije pet godina, a do tada je cijena kvadrata stalno rasla. Građani si zbog krize više nisu mogli priuštiti skupe stanove. Stan od 60 kvadrata u Zagrebu stoji 100.000 eura.
Digne li se za njegovu kupnju kredit, uz prosječnu kamatnu stopu od 5,37 posto, nakon 30 godina banci treba vratiti dvostruko veći iznos od posuđenoga - više od 201.000 eura. Za isti stan, uz cijenu mjesečnog najma od 400 eura, stanovanje na 30 godina koštalo bi znatno jeftinije - oko 137.000 eura, izračunala je reporterka Al Jazeere Ana Mlinarić nekretnine