Od PDV-a na građevinsko zemljište državnom proračunu 115 milijuna kuna

ZAGREB - Državni proračun će iduće godine od naplate PDV-a na građevinsko zemljište ostvariti dodatnih 115 milijuna kuna, a kako se onda na to zemljište više neće plaćati porez na promet nekretninama, lokalni će proračuni izgubiti oko 70 milijuna kuna godišnje, procjene su Ministarstva financija koje je danas u javnu raspravu uputilo prijedloge izmjena Zakona o porezu na promet nekretninama i Zakona o PDV-u. Krajem ove godine istječe prijelazno razdoblje koje je Hrvatska, u postupku pregovora s EU, dobila za oslobođenje od plaćanja PDV-a na građevinsko zemljište. U Zakon o PDV-u već je, s primjenom od 1. siječnja 2015. godine, propisano oporezivanje PDV-om građevina ili dijelova građevina i zemljišta na kojem se one nalaze prije prvog nastanjenja te isporuka građevinskog zemljišta.
Sada se građevinsko zemljište oporezuje porezom na promet nekretnina po stopi od 5 posto, a kako bi se od početka iduće godine izbjeglo dvostruko oporezivanje nekretnina, Ministarstvo financija u proceduru šalje i izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama.
U Ministarstvu napominju i kako je za očekivati da će određeni broj isporuka nekretnina, koje isporučuju obveznici PDV-a, podlijegati obvezi plaćanja PDV-a, a ne više obvezi poreza na promet nekretnina, što će onda utjecati i na prihode državnog i lokalnih proračuna.
Naime, prihod od PDV-a u cijelosti je prihod države, dok se prihod od poreza na promet nekretninama dijeli između države i lokalnih jedinica, pri čemu državi ide 40 posto, a lokalnim jedinicama 60 posto tog poreza.
Podaci Ministarstva o prometu nekretnina koje se nalaze u sustavu PDV-a pokazuju i da je 2007. ukupna vrijednost novosagrađenih nekretnina iz kupoprodajnih ugovora iznosila više od 12 milijardi kuna, dok je u prošloj, 2013. godini ta vrijednost pala na 7 milijardi kuna.
U 2007. isporuka građevinskog zemljišta gdje su isporučitelji u trenutku isporuke bili u sustavu PDV-a bilo je 2.720, dok je u 2013. godini njihov broj pao na 886. Porezna osnovica građevinskog zemljišta kojeg su isporučili porezni obveznici u sustavu PDV-a u 2007. je iznosila više od 3,5 milijardi kuna, dok je u 2013. pala na svega 700 milijuna kuna, podaci su Ministarstva.
Iz resora financija procjenjuju i da je moguće očekivati i blago smanjenje troškova poduzetnika s obzirom da stjecanje građevinskog zemljišta od drugog poduzetnika više neće biti opterećeno porezom na promet nekretninama, već PDV-om, kao neutralnom stavkom za poduzetnika.
Ministarstvo također upozorava i kako je praksa pokazala da ponekad između trenutka nastanka porezne obveze i trenutka prijave, odnosno saznanja poreznog tijela za nastanak porezne obveze protekne i više godina.
Poreznici su tako uočili kako je moguće i da je ugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen 1999. nije prijavljen Poreznoj upravi, nego je to uočeno tek kod nove prodaje te nekretnine primjerice 2013. godine i to prijavom poreza na promet nekretninama novog kupca.
Stoga je u izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina unijeta i izričita odredba po kojoj je stjecatelj nekretnine dužan ispostavi Porezne uprave na području kojem se nekretnina nalazi prijaviti stjecanje nekretnine u roku 8 dana od dana stjecanja.
U predloženim izmjanama Zakona o PDV-u Ministarstvo ostaje pri odredbi da će od 1. siječnja 2015. svi, pa i mali poduzetnici i obrtnici, plaćati PDV po ispostavljenoj fakturi, bez obzira jesu li naplati posao ili robu, ali im omogućuje da za račune izdane do kraja ove godine plate PDV tek kada im ti računi budu i plaćeni.
Naime, objašnjavaju u resoru financija, kako se ti porezni obveznici, koji do kraja 2014. nisu naplatili svoje isporuke, ne bi doveli u tešku situaciju zbog obveze da odjednom plate sav zaračunati PDV za isporučena dobra i obavljane usluge, njima bi se omogućilo da za isporuke obavljene do 31. prosinca 2014. plate PDV u onim obračunskim razdobljima kada su primili naknadu za obavljene isporuke.
Predloženim se izmjenama predviđa i ukidanje obveze godišnje prijave PDV-a, odnosno konačnog obračuna PDV-a.
Tako bi poduzetnici, koji već podnose mjesečne ili tromjesečne prijave o PDV-u, još samo za 2014. bili dužni predati i godišnju prijavu PDV-a i to do kraja veljače 2015.
Ukidanjem godišnje prijave resteretili bi se porezni obveznici i smanjili bi im se troškovi podnošenja prijave, navode iz Ministarstva financija mali oglasnik

Sberbank nudi Rusima hipoteke u Turskoj, Češkoj i Hrvatskoj

MOSKVA - Najveće banke Ruske Federacije žele ponuditi svojim ruskim klijentima hipoteku u inozemstvu: u Sberbanku se orijentiraju na Tursku, Češku i Hrvatsku, a u VTB-u na Austriju i Francusku. Zajmodavac će biti strana banka koja ulazi u grupu, pišu novine Kommersant.
Prema informacijama Sberbank želi pokrenuti uslugu pružanja hipoteke Rusima za kupovinu nekretnina u Turskoj od 23. lipnja, u Češkoj od 1. srpnja, a u Hrvatskoj od kolovoza. Kredit će davati njegove strane „kćeri" - Denizbank i Sberbank Europe. Kako je priopćio Sergej Gorjkov, zamjenik predsjednika uprave Sberbanka, zasad su to samo pilot projekti. Nakon prvih rezultata moći će se detaljnije razgovarati.
„Budući da hipoteku daju lokalne banke, a ruski Sberbank istupat će samo kao pomoćnik u prikupljanju dokumenata te ocjene rizika, uvjeti kredita bit će bliski lokalnima", rekao je sugovornik za Kommersant, istaknuvši da će osoba, ako želi podići kredit, morati osobno posjetiti banku iznajmljivanje stanova Pantovčak

Uz podršku HBOR-a hrvatski poduzetnici grade naselje za odmor u Rusiji

ZAGREB - Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) potpisala je danas ugovor o kreditu u iznosu 75 milijuna eura s tvrtkom "DNP Borisov Gorodok" za projekt izgradnje naselja za odmor i pripadajuće komunalne infrastrukture u Rusiji u kojem će sudjelovati 50-tak poduzeća iz Hrvatske predvođeni riječkom tvrtkom Acquamarin. Ugovor su potpisali članovi uprave HBOR-a Martina Jus i Mladen Kober te investitor i vlasnik poduzeća DNP Borisov Gorodok Armenak Safarov, priopćeno je iz HBOR-a.
Ovo je do sada jedan od najvećih izvoznih poslova kojeg je HBOR podržao, a u skladu je s Vladinim Akcijskim planom podrške izvozu 2014.-2015. koji predviđa još značajniju ulogu HBOR-a u poticanju hrvatskog izvoza.
Sudjelovanje HBOR-a u ovom projektu jamči izvozniku i svim subjektima u ovom poslu sigurnu naplatu, a s druge strane HBOR ima kvalitetnu garanciju ruske banke koja osigurava urednu otplatu odobrenog kredita.
Izvozni posao koji će biti financiran sredstvima HBOR-a odnosi se na izgradnju samostojećih obiteljskih kuća i izvođenje kompletne infrastrukture naselja s postrojenjem i opremom za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji Baranovo u blizini Moskve.
Prva faza projekta uključuje izgradnju do 150 kuća za odmor, od ukupno predviđenih 600 kuća te uspješna realizacije ovog izvoznog posla otvara mogućnost za daljnji izlazak hrvatskih poduzeća na rusko tržište i stjecanje značajnih referenci.
Većina materijala potrebnih za opremanje kuća (prozori, vrata, elektro i strojarske instalacije i opremu, parketi, pločice i slično) proizvodit će se u Hrvatskoj, a hrvatska poduzeća također će izvodit i radove na kućama i dijelu infrastrukture naselja.
Safarov je kazao kako su zadovoljni što tako veliki broj hrvatskih poduzeća zadovoljava standarde za sudjelovanje u ovom projektu te smatraju da je ovo prilika za daljnju suradnju.
Jus je izrazila zadovoljstvo što HBOR sudjeluje u realizaciji ovako velikog i značajnog posla za naše izvoznike. To je prilika za aktiviranje trenutno neiskorištenih resursa, povećanje i proširenje postojećih poslovnih aktivnosti te zapošljavanje novih radnika.
Robert Tomić iz Acquamarina je rekao kako se nada da je ovo tek prvi u nizu poslova koje će realizirati na ruskom, potencijalno velikom i značajnom tržištu za hrvatska poduzeća iznajmljivanje stanova Pantovčak

Godišnji realan pad BDP-a 0,4 posto u prvom tromjesečju

Prema prvim podacima DZS-a bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju ove godine bio realno manji za 0,4% u odnosu na isto tromjesečje 2013. godine, što je blago povoljnije od naših očekivanja (-0,5%). Iako kretanja po komponentama potrošnje još nisu poznata (konačno izvješće bit će objavljeno 10. lipnja), ekonomski indikatori za prvo tromjesečje upućuju na zaključak da je u prvom tromjesečju negativan doprinos došao prvenstveno od investicija i osobne potrošnje dok su nepovoljna kretanja ublažena neto pozitivnim doprinosom izvoza roba i usluga te nastavkom potrošnje države, na što je upućivao i rast proračunskih rashoda u prvom tromjesečju u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Osobna potrošnja, ujedno i najveća sastavnica BDP-a, pod snažnim je utjecajem nastavka nepovoljnih trendova na tržištu rada (zaposlenost je u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje pala za 2%, a nezaposlenost i stopa nezaposlenosti porasli, realna plaća blago je stagnirala ali je u istom razdoblju kuna oslabjela približno 0,9%) što  je vidljivo iz nastavka pada u trgovini na malo prema izvornim indeksima (-0,3%). Stoga očekujemo i blagi pad ove sastavnice BDP-a. Očekujemo i nastavak pada investicija na što osobito upućuju podaci iz građevinarstva. S druge strane unatoč bitno manjem priljevu u državni proračun, država je nastavila s potrošnjom potvrđujući nizak reformski kapacitet kreatora ekonomske politike. Neto pozitivan doprinos izvoza roba i usluga za sada potvrđuju preliminarni podaci o vanjskotrgovinskog razmjeni budući da je u uvjetima izostanka inflatornih pritisaka robni izvoz nominalno brže rastao od uvoza što se može objasniti i oporavkom država koji su vanjskotrgovinski partneri Hrvatske pa je porasla i njihova potražnja prodaja stanova Zagreb

Rast proizvodnosti rada u prvom tromjesečju

Promatrajući prema kategorijama GIG-a, proizvodnost rada nastavila je ostvarivati rast u kategorijama Intermedijarni proizvodi (+6,5%), Energija (+6,4%), Kapitalni proizvodi (4,1%) i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+3,6%), dok je samo u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježen pad proizvodnosti (-2,0%). Prema područjima i odjeljcima NKD-a, u djelatnosti Rudarstvo i vađenje proizvodnost je povećana za 3,5%, dok je u Prerađivačkoj industriji porasla za 4,5%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije proizvodnost je u prvom tromjesečju ove godine povećana za 12,6%.
Unutar prerađivačke industrije proizvodnost rada najviše je porasla u djelatnosti Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+32,7%), metala (+22,9%), proizvodnje papira i proizvoda od papira (+27,9%) dok je najsnažniji pad proizvodnosti ostvaren u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-23,4%), te proizvodnji tekstila (-20,8%) prodaja stanova

Rast proizvodnosti rada u prvom tromjesečju

Proizvodnost rada u industriji, koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u ožujku je nastavila bilježiti pozitivne stope rasta. Tako je, prema posljednjim podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine proizvodnost rada u industriji zabilježila rast od 3,8% što je rezultat blagog rasta obujma industrijske proizvodnje u promatranom periodu (+1,5% godišnje) uz istovremeni pada broja zaposlenih u industriji (-2,0% u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2013.).
Promatrajući prema kategorijama GIG-a, proizvodnost rada nastavila je ostvarivati rast u kategorijama Intermedijarni proizvodi (+6,5%), Energija (+6,4%), Kapitalni proizvodi (4,1%) i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+3,6%), dok je samo u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježen pad proizvodnosti (-2,0%). Prema područjima i odjeljcima NKD-a, u djelatnosti Rudarstvo i vađenje proizvodnost je povećana za 3,5%, dok je u Prerađivačkoj industriji porasla za 4,5%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije proizvodnost je u prvom tromjesečju ove godine povećana za 12,6% real estate Croatia

Rast cijena sirove nafte u drugoj polovici svibnja

Procjene međunarodne organizacije za energiju (IEA) vezane za svjetsku potražnju sirove nafte u 2014. revidirane su na 92,8 mb/d dok je svjetska proizvodnja povećana za 700 kb/d u odnosu na ožujak na 92,1 mb/d u travnju. Proizvodnja sirove nafte zemalja članica OPEC-a povećana je u travnju za 405 kb/d u odnosu na ožujak na 29,9 mb/d cijene nekretnina