Rast proizvodnosti rada u prvom tromjesečju

Promatrajući prema kategorijama GIG-a, proizvodnost rada nastavila je ostvarivati rast u kategorijama Intermedijarni proizvodi (+6,5%), Energija (+6,4%), Kapitalni proizvodi (4,1%) i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+3,6%), dok je samo u kategoriji Trajni proizvodi za široku potrošnju zabilježen pad proizvodnosti (-2,0%). Prema područjima i odjeljcima NKD-a, u djelatnosti Rudarstvo i vađenje proizvodnost je povećana za 3,5%, dok je u Prerađivačkoj industriji porasla za 4,5%, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije proizvodnost je u prvom tromjesečju ove godine povećana za 12,6%.
Unutar prerađivačke industrije proizvodnost rada najviše je porasla u djelatnosti Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+32,7%), metala (+22,9%), proizvodnje papira i proizvoda od papira (+27,9%) dok je najsnažniji pad proizvodnosti ostvaren u djelatnosti proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (-23,4%), te proizvodnji tekstila (-20,8%) prodaja stanova

Cijene nekretnina u Zagrebu padaju, na Jadranu rastu

Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj su u veljači na mjesečnoj razni bile niže za blagih 0,1 posto, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 2,7 posto, pritom na zagrebačkom tržištu cijene padaju, a na Jadranu rastu, objavili su iz CentraNekretnina.
Tako su u veljači u odnosu na siječanj cijene nekretnina na zagrebačkom tržištu bile niže za 0,6 posto, a na godišnjoj razini, u odnosu na prošlogodišnju veljaču, tražene cijene nekretnina u Zagrebu i okolici pale su za 5 posto.
Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u veljači iznosila je 1.557 eura za četvorni metar, što je malo manje nego u siječnju (0,2 posto), a 5,6 posto niže u odnosu na veljaču 2013. godine.
Na godišnjoj razini tražene cijene stanova u Zagrebu pale su u svim četvrtima, osim na Trešnjevci jug i Gornjoj Dubravi prodaja stanova

Cijene nekretnina na godišnjoj razini niže 3,6 posto

Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj u siječnju ove godine na mjesečnoj su razini više za 0,5 posto, dok su u odnosu na godinu ranije niže za 3,6 posto, objavile su danas CentarNekretnine.
Na zagrebačkom tržištu u siječnju 2014. u odnosu na prosinac 2013. cijene nekretnina niže su za svega 0,2 posto, dok su na godišnjoj razini, u odnosu na siječanj 2013., tražene cijene nekretnina u Zagrebu i okolici ostvarile pad od 5,2 posto. Iz CentraNekretnina pritom napominju kako je indeksu cijena nekretnina i dalje ispod razine 2006. godine.
Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u siječnju iznosi 1.561 euro po četvornom metru, što je malo manje u odnosu na prosinac (0,3 posto), a 5,8 posto niže u odnosu na prošlogodišnji siječanj.
U odnosu na isto razdoblje prošle godine, tražene cijene stanova u Zagrebu pale su u svim četvrtima, osim na Trešnjevci jug i Donjoj Dubravi.
U dvije četvrti u Zagrebu prosječne tražene cijene stanova su iznad 2.000 kuna. Najskuplji stanovi su i dalje u gradskoj četvrti Medveščak, s prosječnom cijenom od 2.152 eura/m2, a slijede ih stanovi u gradskoj četvrti Centar s cijenom od 2.036 eura/m2 prodaja stanova

CROBEX zaostaje za izvedbom indeksa BELEX15 i SBITOP

Među likvidnijim izdanjima, po padu cijene za 6,4 posto, na 2,34 kune, izdvaja se dionica Magme. Na Trgovačkom sudu u Zagrebu u četvrtak je sklopljena predstečajna nagodba nad Magmom, koju su potpisali vjerovnici čije tražbine ukupno čine 63,99 posto ukupnih obveza društva.
Najveća dobitnica, pak, bila je dionica Diokija, sa skokom cijene za 52,82 posto, na 4,60 kuna, uz promet nešto veći od milijun kuna.
Predsjednik Uprave Dine Fabio Giacometti početkom tjedna potvrdio da je prispjela konkretna ponuda putem britanskog fonda Devon za preuzimanje dugova Dina Petrokemije, povećanje njenog temeljnog kapitala i širenje proizvodnje.
„Idućih dana na domaćem tržištu očekujem nastavak stagnacije, pri čemu bi se CROBEX mogao i dalje kretati oko 1.800 bodova. Jedino što bi likvidnost i volatilnost mogla porasti, budući da će niz domaćih kompanija koje su obvezne podnijeti financijska izvješća, objaviti poslovne rezultate za prošlu godinu", kaže Mažurin.
A na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, što je posljedica strahovanja ulagača od širenja zaraze s tržišta u razvoju, koja su pod snažnim pritiskom zbog gospodarskih i političkih problema.
Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna potonuo 3,5 posto, što je njegov najveći tjedni pad od studenoga 2011. godine, na 15.879 bodova. S&P 500 pao je, pak, 2,6 posto, najviše od lipnja 2012. godine, na 1.790 bodova.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE skliznuo je 2,4 posto, dok je frankfurtski DAX potonuo 3,6, a pariški CAC 3,8 posto.
Ulagače je uznemirio oštra pad cijena dionica na tržištima u razvoju, koja su pod snažnim su pritiskom zbog usporavanja rasta kineskog gospodarstva, kao i političkih kriza u Argentini, Ukrajini i Turskoj.
„Na inozemnim burzama prošloga je tjedna prodaje dionica potaknuo podatak o usporavanju rasta kineskog BDP-a u četvrtom kvartalu 2013. Kako nije bilo važnijih ekonomskih objava, investitori su bili fokusirani na objave financijskih izvješća kompanija, koje nisu baš oduševile", navodi Mažurin.
Prema podacima Reutersa, dosad je otprilike četvrtina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objavila poslovna izvješća za zadnje lanjsko tromjesečje, pri čemu ih je 63,9 posto svojim zaradama premašilo očekivanja, što je u skladu s dugoročnim prosjekom.
No, očekivanja su niska. U anketi Reutersa analitičari procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u posljednjem lanjskom kvartalu porasle za 7, a prihodi za samo 0,4 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
„Idućih dana na inozemnim burzama smjer kretanja indeksa ovisiti će uvelike o daljnjim objavama financijskih izvješća, ali i brojnim makroekonomskim objavama. Ipak, najvažnije će biti odluke Feda s redovitog zasjedanja, a vezane uz daljnji smjer monetarne politike", zaključuje Mažurin prodaja stanova

Slobodna zona i njeni investitori imaju perspektivu

Varaždinska Slobodna zona najveća je u Hrvatskoj i ona je najbolje iskoristila svoju priliku. Uvjeren sam da će ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i Slobodna zona Varaždin, ali i ostale poslovne zone u sjevernom dijelu Hrvatske, iskoristiti veliku šansu koja im se pruža, a već sada svjedoci smo dolaska mnogih poduzetnika iz Italije, Austrije i Slovenije koji koriste infrastrukturu, koju ovdje imamo dobru razvijenu. Hrvatska radi na povećanju konkurentnosti gospodarstva i poticanju investicijske klime i sa zakonima koje smo napravili bit ćemo vrlo interesantni i uvjeren sam da će sljedećih godina biti puno investicija u ovom kraju - rekao je prošli petak dok je obilazio varaždinsku Slobodnu zonu ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras.
Na inicijativu Grada Varaždina, jednog od osnivača varaždinske Slobodne zone, u Ministarstvu gospodarstva održano je do sada nekoliko sastanaka o toj temi, a saborska zastupnica i zamjenica varaždinskoga gradonačelnika Natalija Martinčević krajem siječnja ove godine, na aktualnom prijepodnevu u Hrvatskom saboru, potencirala je pitanje što će biti sa Slobodnim zonama nakon ulaska Hrvatske u EU.
To je briga svih 15 slobodnih zona u Hrvatskoj, a ovdje posebno govorim o onoj najvećoj, Slobodnoj zoni Varaždin, koja zapošljava 3.200 ljudi u 12 tvrtki i koja s više od 2,5 milijarde kuna prihoda godišnje stavlja Varaždinsku županiju na drugo mjesto po izvozu u Hrvatskoj.
Prvi srpnja je vrlo blizu, tvrtke moraju znati kakav će biti njihov status kako bi se mogle kvalitetno i na vrijeme za to pripremiti - rekla je krajem siječnja zamjenica varaždinskoga gradonačelnika i saborska zastupnica Natalija Martinčević prodaja stanova.

Mirniji život i niže režije osječki umirovljenici sve češće odlaze živjeti na selo

Živjeli smo u stanu od gotovo 140 četvornih metara, koji smo nažalost prodali po iznimno niskoj cijeni te kupili kuću u Tenji. Ovo je samo jedan od primjera koji potvrđuje kako u posljednje vrijeme umirovljenici u borbi za opstanak sve češće prodaju i svoje nekretnine, te se nakon cijelog života provedenog u centru grada sele na periferiju ili čak selo.

Umirovljenici se snalaze na sve moguće načine, a trenutačno imamo slučaj žene koja prodaje jednosoban stan da bi ga zamijenila za garsonijeru i to sve samo kako bi namaknula 10.000 kuna koje su joj prijeko potrebne. Inače, za dvosoban stan od 50-ak kvadrata možete dobiti između 40 i 50 tisuća eura, a kuća u Čepinskim Martincima, Dopsinu ili Ivandvoru stoji od 15.000 do najviše 25.000 eura prodaja stanova

Za državu je najskuplji prazan prostor

Najava ministra financija Slavka Linića da će i država plaćati porez na zapuštene i neiskorištene nekretnine, po novom Zakonu o porezu na nekretnine, mogla bi mnogim gradovima i općinama donijeti olakšanje. Naročito onima na čijem se području nalaze vojarne bivše JNA, a koje su u vlasništvu Ministarstva obrane, odnosno RH. Na nefunkcionalne prostore nitko razuman ne želi plaćati porez, pa makar i o državi bila riječ, te valja očekivati da će se te nekretnine nakon donošenja spomenutog zakona puno brže predavati lokalnoj samoupravi, bilo na korištenje ili, pak, u vlasništvo. Na šibenskom području je, naime, dvadesetak vojnih nekretnina prodaja stanova koje zauzimaju tisuće četvornih metara prostora, a koje su proglašene neperspektivnim za MORH.

Mercator privremeno odustao od monetizacije nekretnina

Slovenski trgovački lanac Mercator zaustavio je program monetizacije nekretnina čiji je cilj bio smanjivanje stupnja zaduženosti.
Mercator je u priopćenju za javnost na stranicama Ljubljanske burze objavio da je od programa monetizacije nekretnina privremeno odustao dok se ne se popravi makroekonomska situacija i ne stabilizira vlasnička struktura najveće slovenske trgovačke kompanije prodaja stanova.

Ljubljansko "Delo" navodi da je program monetizacije vjerojatno otkazan jer su pristigle ponude za kupnju Mercatorovih nekretnina bile nezadovoljavajuće i jer se tom potezu protivio dio dioničara udruženih u konzorcij koji za Mercatorov većinski vlasnički paket ponovo traži strateškog kupca.