četvrtak, 29. prosinca 2011.

Daljnji pad građevine ide u prilog ideji o najmu

Listopad je bio 31. uzastopni mjesec u kojem je fizički obujam građevinskih radova mjeren odrađenim satima radnika na gradilištima pao na godišnjoj razini. Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u listopadu bili su manji u odnosu na rujan za 2,3 posto. Od ukupnog broja radnih sati građevinski radnici su u listopadu na zgradama odradili 46,1 posto ukupnih sati rada, a na nekretnine ostalim građevinama 53,9 posto. Na novim građevinama odrađeno je 56,6 posto ukupnih sati rada, a na rekonstrukcijama, popravcima i održavanju 43,4 posto.

nedjelja, 18. prosinca 2011.

Ulaganje u nekretnine

Ljudi koji su uspjeli odvojiti nešto novca sa strane često se posljednjih dana pitaju kako sačuvati vrijednost novca. Je li im novac u banci siguran? Hoće li novac izgubiti vrijednost? Naravno, na to pitanje nema sigurnog odgovora. Ali, sigurno je da je nekretnina kapital koji uvijek ima vrijednost. Ako kupite nekretninu mali oglasnik kao ulaganje, kroz najam vraćate kamate koje bi inače dobivali u banci i čuvate glavnicu.

nedjelja, 11. prosinca 2011.

Cijene nekretnina neće padati u Osijeku

Prognoze da će 2012. godina donijeti pad cijena nekretnina za čak 200 eura mnogima je dala nadu da će za nekoliko mjeseci imati priliku za povoljniju kupnju. No iz osječkih agencija nekretninama nekretnine oglasnik upozoravaju kako su takva očekivanja za istok zemlje iznimno nerealna s obzirom na to da su ovdje cijene nekretnina u 2011. dosegnule dno dna. Naime, dok je prosječna cijena četvornog metra u novogradnji, u Splitu 2.100 eura, a u Zagrebu 1.800 eura, u Osijeku je ona ove godine pala na samo 950 eura.

četvrtak, 1. prosinca 2011.

Očekuje se 28,6 milijuna kuna

Ako uspije prodati šest građevinskih zemljišta na području poslovne zone Vrh, Bašanije, Frančeskije, Sv. Ivana i naselja Kmeti, Grad Umag mogao bi u proračun "spremiti" 28,6 milijuna kuna. Sve nekretnine, čiju je prodaju odobrilo Gradsko vijeće, u naravi su tereni pogodni za gradnju. Zemljište u Vrhu, vrijedno 11,33 milijuna kuna, nalazi se u zoni koja je u cijelosti komunalno opremljena, izgrađena je asfaltirana cesta s javnom rasvjetom, dostupni su sustav otpadnih voda, niskonaponska i telekomunikacijska mreža.

Postoji mogućnost priključenja na svu komunalnu i ostalu infrastrukturu. Druga čestica, također u stanovi Kacunar Umagu, procijenjena na nešto više od 13 milijuna kuna, također ima svu komunalnu i ostalu infrastrukturu, te je, kao i ona prethodna, gradiva kao samostalna cjelina. Slično je za zemljište u Bašaniji koje košta 1,67 milijuna, dok je ono u Frančeskiji smješteno unutar neizgrađenog građevinskog područja. U naravi je to neobrađena površina, procijenjene vrijednosti 780 tisuća kuna, smještena uz javni put, s kojeg postoji pristup sa sjeverne i zapadne strane.

četvrtak, 24. studenoga 2011.

Gradi terme u Blatu i garažu u Klaićevoj

Za Kregara nema dvojbe: riječ je o predizbornoj kampanji, a ne stanovi Rijeka o stvarnom radu. Sve je to proziran način za dobivanje popularnostu, kaže Josip Kregar. Primjerice, u projektu garaže kod Klaićeve ulice ionako bi u najvećoj mjeri sudjelovao Zagrebački holding, a ne Grad Zagreb, kaže Kregar. A upravo na podzemnoj garaži, o kojoj se govori već četiri godine, bude li sve po planu, kažu iz Grada, radovi bi trebali početi potkraj iduće godine, a završiti do 2014. Riječ je o garaži s trgovačko-uslužnim sadržajima i sportskom dvoranom na lokaciji Savska-Kačićeva-Klaićeva-Kršnjavoga.

Očekujemo da će Skupština prihvatiti taj prijedlog kaže Ladislav Prežigalo, pročelnik Gradskog ureda za gospodarstvo, rad i poduzetništvo. Podzemna garaža gradila bi se na tri etaže, imala bi 600 parkirališnih mjesta, a uz nju su predviđeni šoping centar i sportska dvorana. Ta garaža uvelike će pomoći roditeljima čija su djeca smještena u Klaićevoj bolnici. Uostalom, tom dijelu grada odlično će doći i novi trgovački centar, kazao je Prežigalo. Projekt bi se financirao tako da Europska banka za obnovu i razvoj osigura dugoročni kredit za privatnog partnera kojeg bi izabrao Grad, a koji bi projektom raspolagao idućih dvadeset godina.

srijeda, 9. studenoga 2011.

Paljenje praznih kuća

Do sada njegova izjava liči na tisuće drugih koje su tijekom krize davali različiti ugledni investitori, omraženi menadžeri hedge fondova ili razni analitičari i stručnjaci.
Međutim, način na koji bi Greenspan "očistio" tržište od viškova potpuno je ekstreman i upravo to je ono što je šokiralo američku javnost.
Naime, vremešni bivši predsjednik Feda CNBC-ju je rekao kako smatra da je vlada trebala kupiti sve kuće koje su iznajmljivanje stanova Pantovčak zjapile prazne i koje su direktna posljedica ekstenzivne gradnje u vrijeme posljednjeg buma na američkom tržištu nekretnina, odnosno za trajanja nekretninskog balona koji je cijeli svijet doveo tu gdje je danas, i onda ih - zapaliti.

ponedjeljak, 24. listopada 2011.

Nove zone u turizmu

Preizgrađenost obale koja prijeti brisanjem turističkog prostora kao glavnog aduta u ponudi Hrvatske mora se zaustaviti, jer takva gradnja ne znači turistički razvoj, nego pogoduje interesnim skupinama iz biznisa s nekretninama, rečeno je na turističkom forumu održanom u četvrtak na Danima hrvatskog turizma u Solarisu, uz sudjelovanje brojnih stručnjaka iz različitih područja javnog rada te njihovih partnera iz turizma, a koje je uvodno pozdravio Damir Bajs, ministar turizma. Samo sa zadovoljnim stanovništvom imati ćemo i zadovoljne goste, pa je nužno razvoj uskladiti sa realnim potrebama i željama lokalnog prostora.

Kod nas na nekim primjerima potencijalnih investicija vidimo da i u Hrvatskoj nekretnine Zadar tinja svojevrsno nezadovoljstvo i tihi otpor prema prenamjeni prostora radi turizma, što se najbolje pokazalo na projektu golfa u Dubrovniku ili ugostiteljskog objekta na splitskom Marjanu. Takav odnos u kojemu lokalno stanovništvo nije zadovoljno ponuđenim projektima dovesti će do zaustavljanja turističkih projekata, kazala je dr Inge Tomić Koludrović na Hrvatskom turističkom forumu. Raspravljajući o održivom turističkom razvoju u kojemu hrvatskom turističkom rastu prijeti pretjerana gradnja i infrastrukturni limiti, posebno je istaknuto kako se turizam u Hrvatskoj može i mora razvijati bez osvajanja novih teritorija, jer ni postojeće turističke zone nisu iskorištene do kraja.