ZAGREB - Dok ministar financija Slavko Linić pokušava progurati porez na imovinu tvrdeći da su Hrvati zapravo bogati ako se gledaju nekretnine koje posjeduju, a koje im ne donose prihode, u Zagrebu je, sukladno turističkom bumu, prije tri-četiri godine došlo do buma stanova za kratkoročno iznajmljivanje.
S obzirom na to da cijene dugoročnog najma stanova konstantno padaju, vlasnici nekretnina okrenuli su se turizmu, a na taj način na svojim stanovima mogu zaraditi višestruko više nego od dugoročnog najma, piše Tportal.
Otkad svjetski mediji u superlativima pišu o Zagrebu, a gradska Turistička zajednica svako malo se pohvali nevjerojatnim postocima rasta dolazaka i noćenja, Zagrepčani su shvatili kako se u glavnom gradu od turizma može živjeti gotovo kao i na Jadranu. Sve je više malih plavih pločica na pročeljima zgrada, posebice u centru grada, na kojima piše 'Apartman 'ili 'Soba'.
U posljednje dvije godine došlo je do velike ekspanzije ove djelatnosti. Uglavnom se iznajmljuju stanovi u strogom centru grada, ali i oni vezani uz bolnice ili pak kolodvore ili zračnu luku.
Iako se može zaključiti da je većina apartmana iznimno uređena, ponuda je raznolika. U hrvatskoj metropoli trenutačno su u ponudi 853 apartmana u vlasništvu 473 iznajmljivača, a kapacitet je 1.910 postelja. Najviše je apartmana s tri zvjezdice, kažu nam u Turističkoj zajednici Grada Zagreba. Prosječna je veličina apartmana između 40 i 70 kvadrata. Tim je brojkama, kažu u Turističkoj zajednici, za sada kapacitet optimalan. No očekuju i daljnji porast broja turista u Zagrebu, na što treba odgovoriti povećanjem kapaciteta.
Za razliku od klasičnog, dugoročnog najma koji se u Hrvatskoj uglavnom odvija na crno, kod kratkoročnog najma nema mjesta sivoj zoni. Iznajmljivači moraju biti registrirani, nekretnina kategorizirana, treba imati sve ateste i slično. Ta vrsta djelatnosti također zahtijeva stalan angažman, od traženja gostiju, oglašavanja do dočekivanja, ispraćanja, čišćenja i sličnog. No iznajmljivaču ipak nosi veći prihod od dugoročnog najma, što potvrđuje i iskustvo tradicionalno turističkih predjela stanovi Vrbani
ponedjeljak, 28. travnja 2014.
utorak, 15. travnja 2014.
Godišnji rast međunarodnih pričuva u veljači
Prema posljednjim podacima HNB-a ukupna aktiva središnje banke u veljači je zabilježila smanjenje na mjesečnoj razini. Na kraju veljače ukupna je aktiva iznosila 96,28 mlrd. kuna, pri čemu je inozemna aktiva iznosila 96,26 mlrd. kuna, odnosno 12,57 mlrd. eura, što je za 2,3 mlrd. kuna ili 2,34% manje nego na kraju siječnja. Smanjenje inozemne aktive na mjesečnoj razini ponajprije je posljedica smanjenja oročenih depozita u stranim bankama. Na godišnjoj je razini, u veljači 2014. godine u odnosu na veljaču 2013. godine zabilježen snažan rast međunarodnih pričuva od 11,8 mlrd. kuna (+14,0%) što je najvećim dijelom rezultat dvaju međunarodnih izdanja državnih obveznica u 2013. godini (izdanje euroobveznica u travnju i studenom) odnosno kupoprodajne aktivnosti između središnje banke i središnje države.
Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i u ovoj godini nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od osam mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2014. godine (9,7 mlrd. eura glavnice i kamata u 2014. godini). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK iznajmljivanje stanova
Iznos međunarodnih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vrijednost uvoza roba i usluga te u odnosu na dospjele kratkoročne obveze po osnovi inozemnog duga. Prema našim procjenama međunarodne pričuve će i u ovoj godini nastaviti odgovarati vrijednosti uvoza robe i usluga za razdoblje od osam mjeseci (minimalno optimalna razina je tri). S druge strane, prema HNB-ovim projekcijama otplate inozemnog duga one u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja 2014. godine (9,7 mlrd. eura glavnice i kamata u 2014. godini). Dakle, trenutni iznos međunarodnih pričuva dostatan je za uspješno provođenje stabilne monetarne politike odnosno održavanje stabilnog tečaja EUR/HRK iznajmljivanje stanova
ponedjeljak, 14. travnja 2014.
Otvorena preuređena Sberbank poslovnica u Zadru na novoj lokaciji
Sberbank d.d. je banka s proizvodima prilagođenim potrebama i željama klijenata, pa im tako, između ostaloga, nudi i jedinstveni proizvod na hrvatskom tržištu – Cash Back nenamjenski kredit kojim ih nagrađuje za urednu otplatu kredita u iznosu do 10.000 kuna.
Cash Back kredit je nenamjenski kredit s valutnom klauzulom u eurima kojeg je moguće ugovoriti s rokom otplate na 5 ili 10 godina uz kamatnu stopu od 8,00% godišnje (EKS 8,77%) u iznosu do 15.000 eura.
Ono što ovaj nenamjenski kredit čini jedinstvenim na hrvatskom tržištu je činjenica da će Sberbank d.d. klijente koji uredno otplaćuju svoj Cash Back kredit nagraditi povratom sredstava od ukupno 10% iznosa odobrenog kredita za kredite ugovorene na rok otplate od 10 godina (maksimalno 10.000 kuna), odnosno 5% iznosa odobrenog kredita za kredite s rokom otplate na 5 godina. Nagrada će se klijentima koji uredno plaćaju svoje obveze isplaćivati na način da će se na kraju svake godine uredne otplate klijentima s kreditom na 5 godina isplatiti 1/5 ukupnog iznosa nagrade, a klijentima s kreditom na 10 godina 1/10 ukupne nagrade. Ukoliko klijent postane neuredan u otplati kredita, nagrada se od tog trenutka neće isplatiti za preostalo vrijeme trajanja otplate.
Sberbank je jedna od vodećih banaka u Europi te jedna od najvećih i najbrže rastućih globalnih financijskih institucija. U srpnju 2013. godine proglašena je najboljom bankom u regiji srednje i istočne Europe u godišnjem izboru uglednog britanskog financijskog mjesečnika Euromoney, ističe se u priopćenju apartmani Hrvatska
Cash Back kredit je nenamjenski kredit s valutnom klauzulom u eurima kojeg je moguće ugovoriti s rokom otplate na 5 ili 10 godina uz kamatnu stopu od 8,00% godišnje (EKS 8,77%) u iznosu do 15.000 eura.
Ono što ovaj nenamjenski kredit čini jedinstvenim na hrvatskom tržištu je činjenica da će Sberbank d.d. klijente koji uredno otplaćuju svoj Cash Back kredit nagraditi povratom sredstava od ukupno 10% iznosa odobrenog kredita za kredite ugovorene na rok otplate od 10 godina (maksimalno 10.000 kuna), odnosno 5% iznosa odobrenog kredita za kredite s rokom otplate na 5 godina. Nagrada će se klijentima koji uredno plaćaju svoje obveze isplaćivati na način da će se na kraju svake godine uredne otplate klijentima s kreditom na 5 godina isplatiti 1/5 ukupnog iznosa nagrade, a klijentima s kreditom na 10 godina 1/10 ukupne nagrade. Ukoliko klijent postane neuredan u otplati kredita, nagrada se od tog trenutka neće isplatiti za preostalo vrijeme trajanja otplate.
Sberbank je jedna od vodećih banaka u Europi te jedna od najvećih i najbrže rastućih globalnih financijskih institucija. U srpnju 2013. godine proglašena je najboljom bankom u regiji srednje i istočne Europe u godišnjem izboru uglednog britanskog financijskog mjesečnika Euromoney, ističe se u priopćenju apartmani Hrvatska
četvrtak, 10. travnja 2014.
U Zagrebu lani izdana 424 odobrenja za građenje
U Zagrebu su prošle godine izdana 424 odobrenja za građenje, što je 14,5 posto manje u odnosu na 2012. godinu, objavio je Odjel za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada Zagreba.
Pad broja izdanih odobrenja svjedoči o srozavanju zagrebačkog građevinarstva koje traje već nekoliko godina. Tako je, primjerice, 2010. godine izdano 805 rješenja, gotovo dvostruko više nego 2013. Već godinu kasnije, broj odobrenja pao je na 646, a 2012. bilo ih je 496. Usporedo s tim, pada i vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje koja je lani u Zagrebu iznosila 1,7 milijardi kuna, a to je 5,9 posto manje nego godinu ranije, kad je premašila 1,8 milijardi kuna iznajmljivanje stanova
Pad broja izdanih odobrenja svjedoči o srozavanju zagrebačkog građevinarstva koje traje već nekoliko godina. Tako je, primjerice, 2010. godine izdano 805 rješenja, gotovo dvostruko više nego 2013. Već godinu kasnije, broj odobrenja pao je na 646, a 2012. bilo ih je 496. Usporedo s tim, pada i vrijednost radova predviđena odobrenjima za građenje koja je lani u Zagrebu iznosila 1,7 milijardi kuna, a to je 5,9 posto manje nego godinu ranije, kad je premašila 1,8 milijardi kuna iznajmljivanje stanova
utorak, 8. travnja 2014.
Pad cijena nekretnina u Hrvatskoj
Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj su tijekom ožujka ostale na razini iz veljače, dok su prema ožujku prošle godine manje za 1,8 posto, pokazuju podaci Centra Nekretnina… Na najvećem, zagrebačkom tržištu, cijene su u ožujku ostale nepromijenjene u odnosu na veljaču, a na godišnjoj razini pale su za 3,8 posto stanovi Vrbani
srijeda, 2. travnja 2014.
Do kraja godine u zakup 80 do 100 tisuća ha državnog poljoprivrednog zemljišta
ZAGREB - Agencija za poljoprivredno zemljište planira u ovoj godini raspisati javne pozive kojima bi se u zakup dalo 80.000 do 100.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, kazala je na današnjem susretu s novinarima ravnateljica Agencije Blaženka Mičević. Navela je kako je Agencija do sada zaprimila 279 zahtjeva za zakup, od kojih su 182 zahtjeva iz prošle godine, a 97 iz ove godine. Zahtjevi se odnose na 29.500 hektara zemljišta. Iz prošle je godine riješeno 15 zahtjeva i u zakup je dano 500 hektara zemljišta.
Agencija je prvi javni poziv za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta po novim Zakonu o poljoprivrednom zemljištu raspisala u studenom 2013., a javni se pozivi objavljuju na tjednoj osnovi nakon što općine i gradovi dostave svu potrebnu dokumentaciju.
Mičević, koja je na čelu Agencije od 1. veljače, kazala je kako Agencija radi na izradi cjelovite evidencije državnog poljoprivrednog zemljišta budući točnih podataka o zemljištu nema.
Naime, prema programima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, koje su prije nekoliko godina radile jedinice lokalne samouprave, spominje se 550 tisuća hektara, no 74 jedinica lokalne samouprave nisu dostavile program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Mičević je istaknula i kako je rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora o zakupu bio 113 dana, što je neprihvatljivo te se išlo u izmjenu pravilnika o prikupljanju dokumentacije za zakup. Time će se rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora skratiti na tri tjedna.
Navela je i kako je u izradi portal poljoprivrednog zemljišta, projekt koji se radi u suradnji s Državnom geodetskom upravom i početkom sljedeće godine bit će otvoren za javnost. Cilj je da se vidi od toga koliko ima državnog zemljišta, koliko je u zakupu, na koji rok, tko je posjednik ili zakupac, do toga koja je kultura gdje sijana, kakva je vrsta tla itd.
Upitana o zakonu o komasaciji kazala je da je u završnoj fazi i uskoro bi trebao ići u javnu raspravu.
Što se pak tiče stavljanja u funkciju zemljišta koje je u privatnom vlasništvu, a koje se ne obrađuje, Mičević je kazala da se prvo treba potpuno srediti i evidentirati svo državno poljoprivredno zemljište, a tek onda se baviti onim u privatnom vlasništvu stanovi Vrbani
Agencija je prvi javni poziv za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta po novim Zakonu o poljoprivrednom zemljištu raspisala u studenom 2013., a javni se pozivi objavljuju na tjednoj osnovi nakon što općine i gradovi dostave svu potrebnu dokumentaciju.
Mičević, koja je na čelu Agencije od 1. veljače, kazala je kako Agencija radi na izradi cjelovite evidencije državnog poljoprivrednog zemljišta budući točnih podataka o zemljištu nema.
Naime, prema programima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, koje su prije nekoliko godina radile jedinice lokalne samouprave, spominje se 550 tisuća hektara, no 74 jedinica lokalne samouprave nisu dostavile program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Mičević je istaknula i kako je rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora o zakupu bio 113 dana, što je neprihvatljivo te se išlo u izmjenu pravilnika o prikupljanju dokumentacije za zakup. Time će se rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora skratiti na tri tjedna.
Navela je i kako je u izradi portal poljoprivrednog zemljišta, projekt koji se radi u suradnji s Državnom geodetskom upravom i početkom sljedeće godine bit će otvoren za javnost. Cilj je da se vidi od toga koliko ima državnog zemljišta, koliko je u zakupu, na koji rok, tko je posjednik ili zakupac, do toga koja je kultura gdje sijana, kakva je vrsta tla itd.
Upitana o zakonu o komasaciji kazala je da je u završnoj fazi i uskoro bi trebao ići u javnu raspravu.
Što se pak tiče stavljanja u funkciju zemljišta koje je u privatnom vlasništvu, a koje se ne obrađuje, Mičević je kazala da se prvo treba potpuno srediti i evidentirati svo državno poljoprivredno zemljište, a tek onda se baviti onim u privatnom vlasništvu stanovi Vrbani
ponedjeljak, 31. ožujka 2014.
Vlada Slovenije umjesto poreza na nekretnine podiže obje stope PDV-a
LJUBLJANA - Obje stope poreza na dodanu vrijednost u Sloveniji povećat će se s 1. svibnja, čime vlada želi nadomjestiti manjak prihoda od 200 milijuna eura u ovoj godini, nastao nakon što je ustavni sud prošlog tjedna u cijelosti poništio zakon o porezu na nekretnine. Prijedlog da se opća stopa PDV-a podigne sa sadašnjih 22 na 24 posto, a snižena stopa s 9,5 na 10 posto prihvatilo je vodstvo vladajuće koalicije, a vlada će ga prihvatiti već na sjednici u četvrtak, pišu u ponedjeljak slovenski mediji.
Ministar za financije Uroš Čufer izjavio je da je povećanje stope PDV-a u sadašnjoj situaciji jedini izlaz koji ima "ekonomsku logiku" te da je ocijenjeno kako bi alternativna rješenja, poput uvođenja posebnog kriznog poreza ili smanjivanja socijalnih prava ili mirovina bila neprihvatljiva, prenosi ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Riječ je o drugom povećanju PDV-a u manje od godinu dana, nakon što je 1. lipnja prošle godine sadašnja vlada višu opću stopu podigla s 20 na 22 posto, a nižu s 8,5 na 9,5 posto. Novo povećanje trebalo bi biti privremeno, dok se ne osiguraju drugi proračunski prihodi, tvrdi vlada.
Premijerka Alanka Bratušek, koju oporba poziva na ostavku zbog odluke ustavnog suda, izjavila je da to ne namjerava učiniti te da je uvjerena kako će porez na nekretnine prije ili kasnije morati biti uveden.
Glavni razlog zbog kojega je ustavni sud poništio u parlamentu potvrđeni zakon bila je sporna metodologija kojima je država odredila cijene nekretnina. Ustavni suci jednoglasno u ocijenili da su ključne odredbe zakona o nekretninama neustavne.
U svojoj odluci ustavni suci su upozorili da je porez na nekretnine u osnovi općinski porez, dok zakon sredstva u pretežitoj mjeri dodjeljuje državnom proračunu, što je problematično jer država mora osiguravati financijsku održivost lokalnih zajednica. Zbog toga će se do daljnjega i dalje naplaćivati doprinos na komunalno uređeno zemljište koji će pripadati općinama. Uz to, ustavni suci osporili su i model "masovne valorizacije nekretnina" koji je primijenjen zakonom o porezu na nekretnine, navevši da on ne regulira na jasan i definiran način pravni položaj poreznih obveznika. Stambene površine iste kvadrature valorizirane su različito, što je arbitrarno i ovisno o nizu čimbenika, primjerice, radi li se o gradu ili na selu, koja je lokacija nekretnine, kakva je dostupnost različitih uslužnih servisa, a ustavni sud ocijenio je da je vlada u načinu vrednovanja nekretnine neovlašteno preuzela ulogu zakonodavca jer se to rješavalo uredbom.
Uz to, ustavni sud ocijenio je da je zakon sadržavao i element kojim je kršio pravo građana na jednakost pred zakonom jer je uspostavio različite porezne stope za "rezidencijalne" i "nerezidencijalne" stambene površine, odnosno niže stope za vlasnike koji žive u stanovima, a više za vlasnike stanova koji su prazni ili se iznajmljuju iznajmljivanje stanova
Ministar za financije Uroš Čufer izjavio je da je povećanje stope PDV-a u sadašnjoj situaciji jedini izlaz koji ima "ekonomsku logiku" te da je ocijenjeno kako bi alternativna rješenja, poput uvođenja posebnog kriznog poreza ili smanjivanja socijalnih prava ili mirovina bila neprihvatljiva, prenosi ljubljanski dnevni list "Dnevnik".
Riječ je o drugom povećanju PDV-a u manje od godinu dana, nakon što je 1. lipnja prošle godine sadašnja vlada višu opću stopu podigla s 20 na 22 posto, a nižu s 8,5 na 9,5 posto. Novo povećanje trebalo bi biti privremeno, dok se ne osiguraju drugi proračunski prihodi, tvrdi vlada.
Premijerka Alanka Bratušek, koju oporba poziva na ostavku zbog odluke ustavnog suda, izjavila je da to ne namjerava učiniti te da je uvjerena kako će porez na nekretnine prije ili kasnije morati biti uveden.
Glavni razlog zbog kojega je ustavni sud poništio u parlamentu potvrđeni zakon bila je sporna metodologija kojima je država odredila cijene nekretnina. Ustavni suci jednoglasno u ocijenili da su ključne odredbe zakona o nekretninama neustavne.
U svojoj odluci ustavni suci su upozorili da je porez na nekretnine u osnovi općinski porez, dok zakon sredstva u pretežitoj mjeri dodjeljuje državnom proračunu, što je problematično jer država mora osiguravati financijsku održivost lokalnih zajednica. Zbog toga će se do daljnjega i dalje naplaćivati doprinos na komunalno uređeno zemljište koji će pripadati općinama. Uz to, ustavni suci osporili su i model "masovne valorizacije nekretnina" koji je primijenjen zakonom o porezu na nekretnine, navevši da on ne regulira na jasan i definiran način pravni položaj poreznih obveznika. Stambene površine iste kvadrature valorizirane su različito, što je arbitrarno i ovisno o nizu čimbenika, primjerice, radi li se o gradu ili na selu, koja je lokacija nekretnine, kakva je dostupnost različitih uslužnih servisa, a ustavni sud ocijenio je da je vlada u načinu vrednovanja nekretnine neovlašteno preuzela ulogu zakonodavca jer se to rješavalo uredbom.
Uz to, ustavni sud ocijenio je da je zakon sadržavao i element kojim je kršio pravo građana na jednakost pred zakonom jer je uspostavio različite porezne stope za "rezidencijalne" i "nerezidencijalne" stambene površine, odnosno niže stope za vlasnike koji žive u stanovima, a više za vlasnike stanova koji su prazni ili se iznajmljuju iznajmljivanje stanova
Pretplati se na:
Postovi (Atom)