Zagreb: Sve manje klasičnog najma stanova, ponuda apartmana raste

ZAGREB - Dok ministar financija Slavko Linić pokušava progurati porez na imovinu tvrdeći da su Hrvati zapravo bogati ako se gledaju nekretnine koje posjeduju, a koje im ne donose prihode, u Zagrebu je, sukladno turističkom bumu, prije tri-četiri godine došlo do buma stanova za kratkoročno iznajmljivanje.
S obzirom na to da cijene dugoročnog najma stanova konstantno padaju, vlasnici nekretnina okrenuli su se turizmu, a na taj način na svojim stanovima mogu zaraditi višestruko više nego od dugoročnog najma, piše Tportal.
Otkad svjetski mediji u superlativima pišu o Zagrebu, a gradska Turistička zajednica svako malo se pohvali nevjerojatnim postocima rasta dolazaka i noćenja, Zagrepčani su shvatili kako se u glavnom gradu od turizma može živjeti gotovo kao i na Jadranu. Sve je više malih plavih pločica na pročeljima zgrada, posebice u centru grada, na kojima piše 'Apartman 'ili 'Soba'.
U posljednje dvije godine došlo je do velike ekspanzije ove djelatnosti. Uglavnom se iznajmljuju stanovi u strogom centru grada, ali i oni vezani uz bolnice ili pak kolodvore ili zračnu luku.
Iako se može zaključiti da je većina apartmana iznimno uređena, ponuda je raznolika. U hrvatskoj metropoli trenutačno su u ponudi 853 apartmana u vlasništvu 473 iznajmljivača, a kapacitet je 1.910 postelja. Najviše je apartmana s tri zvjezdice, kažu nam u Turističkoj zajednici Grada Zagreba. Prosječna je veličina apartmana između 40 i 70 kvadrata. Tim je brojkama, kažu u Turističkoj zajednici, za sada kapacitet optimalan. No očekuju i daljnji porast broja turista u Zagrebu, na što treba odgovoriti povećanjem kapaciteta.
Za razliku od klasičnog, dugoročnog najma koji se u Hrvatskoj uglavnom odvija na crno, kod kratkoročnog najma nema mjesta sivoj zoni. Iznajmljivači moraju biti registrirani, nekretnina kategorizirana, treba imati sve ateste i slično. Ta vrsta djelatnosti također zahtijeva stalan angažman, od traženja gostiju, oglašavanja do dočekivanja, ispraćanja, čišćenja i sličnog. No iznajmljivaču ipak nosi veći prihod od dugoročnog najma, što potvrđuje i iskustvo tradicionalno turističkih predjela stanovi Vrbani

Pad cijena nekretnina u Hrvatskoj

Tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj su tijekom ožujka ostale na razini iz veljače, dok su prema ožujku prošle godine manje za 1,8 posto, pokazuju podaci Centra Nekretnina… Na najvećem, zagrebačkom tržištu, cijene su u ožujku ostale nepromijenjene u odnosu na veljaču, a na godišnjoj razini pale su za 3,8 posto stanovi Vrbani

Do kraja godine u zakup 80 do 100 tisuća ha državnog poljoprivrednog zemljišta

ZAGREB - Agencija za poljoprivredno zemljište planira u ovoj godini raspisati javne pozive kojima bi se u zakup dalo 80.000 do 100.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, kazala je na današnjem susretu s novinarima ravnateljica Agencije Blaženka Mičević. Navela je kako je Agencija do sada zaprimila 279 zahtjeva za zakup, od kojih su 182 zahtjeva iz prošle godine, a 97 iz ove godine. Zahtjevi se odnose na 29.500 hektara zemljišta. Iz prošle je godine riješeno 15 zahtjeva i u zakup je dano 500 hektara zemljišta.
Agencija je prvi javni poziv za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta po novim Zakonu o poljoprivrednom zemljištu raspisala u studenom 2013., a javni se pozivi objavljuju na tjednoj osnovi nakon što općine i gradovi dostave svu potrebnu dokumentaciju.
Mičević, koja je na čelu Agencije od 1. veljače, kazala je kako Agencija radi na izradi cjelovite evidencije državnog poljoprivrednog zemljišta budući točnih podataka o zemljištu nema.
Naime, prema programima raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, koje su prije nekoliko godina radile jedinice lokalne samouprave, spominje se 550 tisuća hektara, no 74 jedinica lokalne samouprave nisu dostavile program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem.
Mičević je istaknula i kako je rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora o zakupu bio 113 dana, što je neprihvatljivo te se išlo u izmjenu pravilnika o prikupljanju dokumentacije za zakup. Time će se rok od postavljanja zahtjeva do potpisivanja ugovora skratiti na tri tjedna.
Navela je i kako je u izradi portal poljoprivrednog zemljišta, projekt koji se radi u suradnji s Državnom geodetskom upravom i početkom sljedeće godine bit će otvoren za javnost. Cilj je da se vidi od toga koliko ima državnog zemljišta, koliko je u zakupu, na koji rok, tko je posjednik ili zakupac, do toga koja je kultura gdje sijana, kakva je vrsta tla itd.
Upitana o zakonu o komasaciji kazala je da je u završnoj fazi i uskoro bi trebao ići u javnu raspravu.
Što se pak tiče stavljanja u funkciju zemljišta koje je u privatnom vlasništvu, a koje se ne obrađuje, Mičević je kazala da se prvo treba potpuno srediti i evidentirati svo državno poljoprivredno zemljište, a tek onda se baviti onim u privatnom vlasništvu stanovi Vrbani

Švaljek: Europske sveučilišne igre 2016. dobro su nam došle

Razvoj Doma sportova ovisi o razvoju cijelog dijela grada te se na njega gleda kao dio kontinuuma, koji počinje od Trga Franje Tuđmana prema jugu. Kako će se taj dio grada razvijati, tako će se razvijati i projekt Doma sportova, pojasnila je.
Upitana koliko će novca po procjenama trebati za sve te projekte, Švaljek je rekla da će ga biti onoliko koliko će proračun moći podnijeti. Najvažnijim je ocijenila da se u dogledno vrijeme pripreme i počnu realizirati neki važni objekti za unapređenje kvalitete života građana, a na Gradskoj upravi je da te objekte osigura uz optimalne troškove.
"U ovom trenutku možemo reći da imamo 11 prioritetnih projekata, ali visinu ukupnih investicija u ovom trenutku još nije moguće procijeniti", istaknula je.
Tih 11 projekata su: pješačko-biciklistički Jarunski most, tromostovlje, uređenje krune nasipa, Šarengradska ulica, intermodalni terminal Sava-sjever, denivelacija rotora u Remetincu, Dom sportova, stadion Maksimir, uređenje istočnog dijela parka Bundek i rasvjetljavanje mostova.
Tu je i dogradnja Kineziološkog fakulteta, projekt koji već priprema zagrebačko Sveučilište, ali u kojemu će sigurno i Grad Zagreb participirati.
Europske sveučilišne igre Zagreb - Rijeka 2016. bit će najveće sportsko natjecanje održano u Hrvatskoj, veće od Univerzijade 1987. i Mediteranskih igara u Splitu 1979. Na tim igrama, kojima će 2016. Zagreb i Rijeka biti domaćini, nastupit će oko 5500 studenata sportaša iz 45 europskih zemalja i s 300-tinjak sveučilišta. Natjecat će se u 19 sportova i dva sporta za studente s invaliditetom, a pritom će koristiti 40 sportskih objekata u Zagrebu i 15 sportskih objekata u Rijeci. Tijekom 12 dana trajanja sudionici će biti smješteni u studentskim domovima u Zagrebu i u Rijeci stanovi Vrbani

Najodrživiji projekti gradnje u Zagrebu

Ban centar i Centar Bundek po mnogočemu su reprezentativni projekti, a jedna od bitnih stavki u toj činjenici su visoke tehnologije koje će pridonijeti funkcionalnosti i energetskoj učinkovitosti zgrada. Centar Bundek koncipiran je kao mali grad. Sastoji se od osam zgrada različitih namjena i visine koje su u izvrsnoj sinergiji s okolišem. Unutrašnjost stambenog bloka hortikulturno je uređena i ima dječje igralište, a blizina parka i jezera Bundek pridonose dojmu dnevnog boravka u prirodi.

Ban centar zatvara dosad nedovršeni blok u samom središtu grada te se prostire na 33.000 m2. Važno je spomenuti stanovi Vrbani da se na toj lokaciji nisu nalazile zelene površine koje bi se morale ukloniti zbog gradnje. Na Ban centru se koriste napredne metode gradnje, a mnoge su novost na hrvatskom tržištu. Primjerice, pri gradnji se koristi top-down metoda koja omogućuje gradnju u prostorno limitiranom okruženju kao što je samo središte grada. Korištenjem top-downa nije potrebno izvoditi geotehnička sidra koja mogu oštetiti podzemne instalacije, smanjuje se utjecaj na okolne zgrade, štedi se na troškovima i vremenu izvedbe jer se odmah izvode stropne ploče s napredovanjem iskopa.