Za energetsku obnovu zgrada 400 milijuna kuna

U iduće dvije godine energetski će se obnoviti oko 200 javnih zgrada, a ukupno će se u tom procesu uložiti oko 400 milijuna kuna, objavljeno je na prošlotjednoj sjednici Vlade. Program će voditi Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), uz podršku Fonda za okoliš i energetsku učinkovitost, najavila je ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
APN će raspisivati natječaje za izvođače radova, koji će morati osigurati smanjenje potrošnje energije od 150 kilovatsati godišnje po četvornom metru zgrade koju obnavljaju. Nakon što obave posao, radove poput obnove fasade, ugradnje novog sustava grijanja i hlađenja i slične intervencije, zgradu će pregledati neovisno poduzeće za energetsko certificiranje.
Proširenje tržišta u idućoj godini mogu očekivati i investitori u elektrane na sunčevu energiju. Prema riječima ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka kvota za sunčane elektrane proširuje se za 12 megavata. Ali oni ulagači koji ne ispune potpisani ugovor u godinu dana izgubit će pravo na investiciju i morat će svoje mjesto prepustiti sljedećima s liste čekanja. Vrdoljak je rekao da je za ovu godinu bila planirana gradnja sunčanih elektrana od ukupno 25 megavata, no do kraja listopada na elektroenergetsku mrežu priključeno je samo osam megavata.
Nismo zadovoljni s ukupnim tempom realizacije ovih investicija, ocijenio je Vrdoljak. Prema novom tarifnom sustavu, poticajna cijena za kilovatsat električne energije iz sunčane elektrane bit će 1,91 kuna (za elektranu snage do 10 kW). Za integrirane sunčane elektrane od 10 do 30 kW bit će 1,70 kuna, a za one od 30 do 300 kilovata, plaćat će se 1,54 kune stanovi Belveder

Ako ne uspijevamo imati turizam osam mjeseci, onda smo nesposobni

Vlasnik malog obiteljskog hotela Villa Rosetta Marko Martinčić iz Zambratije kraj Savudrije svojedobno je kazao da su mali obiteljski hoteli najhrvatskiji turistički proizvod jer su vlasnici domaći ljudi, u njima radi obitelj i zapošljavaju se domaći.
Predstavljaju prave pokretače lokalne ekonomije, međutim danas se za takvu investiciju nije lako odlučiti, tim više što su poticaji za turizam slabi, a i riječ je o nisko akumulativnoj djelatnosti. Svaka sezona predstavlja novi izazov, a tako je bilo i ove godine stanovi Belveder
S Martinčićem smo porazgovarali o tome koji su izazovi u 2013. dočekali taj hotel sa četiri zvjezdice, 24 sobe, wellnessom, plažnim objektom i vrhunskim restoranom, koji posluje već osam godina i koji drži zajedno sa suprugom Rosettom.
Kako komentirate činjenicu da nakon samo osam mjeseci nižeg PDV-a u turizmu Vlada predlaže njegovo podizanje?
U vezi PDV- a u turizmu predlažem da se dobro pogledaju pravila neke od europskih velesila u turizmu. Kod nas se svelo na to je li izmjenom PDV-a netko smanjio ili povećao cijenu kave. Siguran sam da nije mjerilo. Dugoročno smišljeni potezi daju rezultate, prebrze promjene čine štetu.

Investitori su krivi za loše poslove, ali je li baš uvijek tako?

Predstečajna katarza Instituta IGH fascinantna je iz najmanje dva krupna razloga. Prvi je da pokazuje kako se percepcija poduzetništva u financijskoj panici i produljenoj krizi preokreće naglavačke.
Drugi je da demonstrira kako iz ekonomske krize koju prouzroči financijska panika nema izlaza bez intervencije centralne banke.stanovi Belveder

Sjeverni Jadran dobiva 11 novih resorta, 14 golf igrališta i sedam marina

Do 2020. godine u Hrvatskoj bi broj noćenja trebao porasti za 43 do 54 posto, odnosno trebala bi s nešto više od 60 milijuna doći do brojke od 86 do 93 milijuna noćenja. Prihodi od turizma trebali bi sa sadašnjih sedam milijardi eura porasti na 12 do 14 milijardi samo od inozemne turističke potrošnje, dok bi domaća trebala dostići 1,7 milijardi eura. Potrošnja bi u komercijalnim smještajnim kapacitetima trebala porasti 33 do 56 posto, a smještajni bi kapaciteti trebali biti 28 posto bolje iskorišteni nego danas stanovi Belveder.

Ovi optimistični podaci navedeni su u nacrtu Strategije razvoja hrvatskog turizma čijih je 13 izvještaja nedavno predstavljeno u Dubrovniku na Danima hrvatskog turizma. Ovaj je nacrt nakon predstavljanja na javnom uvidu mjesec dana nakon čega će se izraditi strategija koja će potom na usvajanje u Vladu te na Hrvatski sabor. Iako njezina prezentacija u Dubrovniku nije bila najsjajnija jer su većinom predstavljeni opći podaci, svima dobro poznati, iščitavanjem ovog strateškog dokumenta vidljivo je konkretnije u kojem će se smjeru razvijati hrvatski turizam i što je sve potrebno napraviti da se dođe do konačnog cilja. Za njegovo provođenje, kada jednog dana bude usvojen, bit će zaduženo Ministarstvo turizma.

Stanovi i garaža sa 180 mjesta ispunit će rupu na Dražancu

U rupi na Dražancu, desetak godina otkako Dal koning planira gradnju na toj lokaciji, počeli su pripremni radovi. Prema projektu arhitekta Ante Kuzmanića iza hotela Ambasador trebao bi se izgraditi stambeno-poslovni objekt na zapadnoj obali vrijedan šest milijuna eura. Projekt se sastoji od dva dijela. Jedan dio će biti smješten uz Trumbićevu obalu, nasuprot Ambasadoru, i nastavljat će se na gabarite susjedne zgrade te zatvarati sklop s monumentalnim ulazom na marjanske skale stanovi Belveder. Drugi dio projekta ispunit će veliku rupu iza gornje Ulice Dražanac, par etaža će se dizati iznad površine, dok će ispod biti garaže.

Grad Split nedavno je donio odluku o tome da privatni investitori mogu graditi javne garaže. Prvi slučaj dogodit će se na Dražancu gdje je propisano da u režimu javne namjene bude 100 parkirnih mjesta. Pročelnik za imo vinsko-pravne odnose Ante Krželj potvrdio nam je kaki prodavanjem prava građenja Dal koningu za gradnju javnih garaža ispod Ulice Draža Grad ne prestaje biti vlasnik te čestice na kojoj je javno prometna površina. Premda je izazvao kritike susjeda, dovršenjem projekta Dražanac zadnji neuređen dio ovog dijela zapadne obali bit će priveden svrsi. Kao šaka u oko ostat će tek zapušten hotel Ambasador.