ZAGREB - Zapošljavanje u Kataru postaje nova slamka spasa barem za dio od gotovo 355.000 nezaposlenih Hrvata. Vlada je, naime, u srijedu dala zeleno svjetlo pokretanju postupka sklapanja sporazuma između Hrvatske i Katara o zapošljavanju hrvatskih državljana u toj naftom i plinom bogatoj zemlji u Perzijskom zaljevu, piše Jutarnji list.
Posao u Kataru uglavnom bi mogli dobiti hrvatski građevinari. Njih bi, prema neslužbenim informacijama, Katar mogao angažirati na gradnji sportskih i drugih objekata za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. U izgradnju tih objekata i infrastrukture Katar planira uložiti 200 milijardi dolara.
U Banskim dvorima tvrde da Katar pokazuje veliki interes za kvalificiranom radnom snagom iz Hrvatske. S obzirom na trend jačanja hrvatsko-katarskih gospodarskih odnosa, ne iznenađuje da je sljedeći korak uvoz i hrvatske radne snage u tu bliskoistočnu zemlju, u kojoj, od oko dva milijuna stanovnika, većinu ionako čine stranci.
Prava i obveze hrvatskih radnika u Kataru uredit će se međudržavnim sporazumom i ugovorima o radu koji će se sklapati na hrvatskom, arapskom i engleskom jeziku.
Proces zapošljavanja Hrvata u Kataru odvijat će se tako što će katarski poslodavci HZZ-u iskazivati interes za radnom snagom. U zahtjevima za zapošljavanje navest će se kakve se kvalifikacije i iskustvo traže, davat će se uvjeti zapošljavanja, odnosno visina plaće, očekivano trajanje ugovora, otpremnina i probni rok, kao i uvjeti prijevoza i smještaja.
Poslodavci će snositi troškove dolaska do radnog mjesta i odlaska te povratnog putovanja za godišnji odmor. Povratak u Hrvatsku neće se plaćati ako radnik da ili dobije otkaz prije isteka ugovora o radu.
No, taj bi posao za hrvatske radnike mogao biti itekako opasan. Međunarodna udruga sindikata (ITUC) objavila je kako bi Međunarodni nogometni savez (FIFA) morao ponoviti biranje zemlje domaćina Svjetskog prvenstva 2022. godine zbog kršenja radničkih prava i velikog broja poginulih radnika na gradilištima stadiona u Kataru na kojima bi se SP 2022. trebao održati.
"Namjera predsjednika FIFA-e Seppa Blattera da ode u kurtoazni posjet Kataru neadekvatan je odgovor na izvještaje o desecima poginulih radnika u toj zemlji tijekom ljeta. FIFA ima moć utjecati na poštivanje prava radnika zahtijevajući da se ona poštuju kako bi Katar zadržao domaćinstvo SP-a. Još uvijek ima vremena za izbor novog domaćina koji bi poštovao radnike", objavila je glavna tajnica ITUC-a Sharan Burrow u priopćenju.
"Radnici iz Indije, Nepala, Šri Lanke, Filipina, te sve više njih iz afričkih zemalja prisiljeni su na rad bez prava na udruživanje u sindikat, žive u bijednim uvjetima i vrlo često ne dobijaju plaće koje su im obećane. Mnogi zdravi mladi ljudi umiru zahvaljujući umreženosti međunarodnih kompanija, katarske vlade i FIFA-e. Rješenje ovog globalnog problema ovisi o potezima FIFA-e i političkoj volji katarskih vlasti kojih još uvijek nema. FIFA-ina ponuda je uvredljiva za ožalošćene obitelji", dodala je Burrow.
Iz ITUC-a su naveli kako su upozorili FIFA-u na situaciju u Kataru još prije dvije godine, te procjenjuju kako bi oko 4,000 radnika moglio poginuti na izgradnji stadiona u Kataru nekretnine Dubrovnik
Prikazani su postovi s oznakom nekretnine Dubrovnik. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom nekretnine Dubrovnik. Prikaži sve postove
ponedjeljak, 5. svibnja 2014.
utorak, 4. ožujka 2014.
Zagrebačka burza: AD Plastik u fokusu zbog izloženosti ruskom tržištu
ZAGREB - I danas bi na Zagrebačkoj burzi indeksi mogli biti pod pritiskom uslijed napetosti u Ukrajini, a u fokusu investitora dionice onih kompanija čije je poslovanje izloženo ruskom tržištu. Svih 6 analitičara brokerskih tvrtki, koji su sudjelovali u Hininoj anketi, danas očekuje stagnaciju Crobexa.
Crobex indeks potonuo je jučer 1,1 posto, na 1.775 bodova, što je njegova najniža razina u ovoj godini, dok je Crobex10 skliznuo 1,42 posto, na 996 bodova.
Redovni promet iznosio je samo 8,9 milijuna kuna, što je otprilike 8 milijuna manje nego u petak.
Pad indeksa ponajviše je posljedica gubitka cijene dionice Ine za 6,3 posto, na 3.670 kuna. No, promet tom dionicom iznosio je samo oko 15.000 kuna.
Pojedini mediji špekuliraju da su, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini, šanse da hrvatska Vlada i mađarski MOL prodaju svoje udjele u Ini ruskom energetskom gigantu Rosneftu znatno smanjene, budući da su SAD, NATO i EU spremni provesti stroge političke i ekonomske sankcije protiv Moskve.
Znatnije je pala i cijena dionice AD Plastika, za 4,22 posto, na 112,85 kuna, uz milijun kuna prometa. Cijena dionice tog proizvođača auto-dijelova, znatnog izvoznika u Rusiju, bila je pod pritiskom devalvacije ruske rublje.
Najveći promet jučer je ostvaren dionicom Podravke, 1,17 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 0,24 posto, na 286,5 kuna.
„Oštar pad najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa uslijed napetosti oko Ukrajine, jučer je ostavio traga i na domaćem tržištu. I danas očekujem slab interes investitora, a moguće je i daljnje slabljenje Crobexa", kaže Nada Harambašić Nereau, financijska analitičarka u Raiffeisenbank Austria.
Kako dodaje, u fokusu investitora mogle bi i dalje biti dionice kompanija koje su izložene ruskom tržištu nekretnine Dubrovnik
Crobex indeks potonuo je jučer 1,1 posto, na 1.775 bodova, što je njegova najniža razina u ovoj godini, dok je Crobex10 skliznuo 1,42 posto, na 996 bodova.
Redovni promet iznosio je samo 8,9 milijuna kuna, što je otprilike 8 milijuna manje nego u petak.
Pad indeksa ponajviše je posljedica gubitka cijene dionice Ine za 6,3 posto, na 3.670 kuna. No, promet tom dionicom iznosio je samo oko 15.000 kuna.
Pojedini mediji špekuliraju da su, nakon ruske vojne intervencije u Ukrajini, šanse da hrvatska Vlada i mađarski MOL prodaju svoje udjele u Ini ruskom energetskom gigantu Rosneftu znatno smanjene, budući da su SAD, NATO i EU spremni provesti stroge političke i ekonomske sankcije protiv Moskve.
Znatnije je pala i cijena dionice AD Plastika, za 4,22 posto, na 112,85 kuna, uz milijun kuna prometa. Cijena dionice tog proizvođača auto-dijelova, znatnog izvoznika u Rusiju, bila je pod pritiskom devalvacije ruske rublje.
Najveći promet jučer je ostvaren dionicom Podravke, 1,17 milijuna kuna, a cijena joj je ojačala 0,24 posto, na 286,5 kuna.
„Oštar pad najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa uslijed napetosti oko Ukrajine, jučer je ostavio traga i na domaćem tržištu. I danas očekujem slab interes investitora, a moguće je i daljnje slabljenje Crobexa", kaže Nada Harambašić Nereau, financijska analitičarka u Raiffeisenbank Austria.
Kako dodaje, u fokusu investitora mogle bi i dalje biti dionice kompanija koje su izložene ruskom tržištu nekretnine Dubrovnik
ponedjeljak, 18. studenoga 2013.
Rovinjska Mirna dostiže rekordnu proizvodnju
Zapošljavanje 70 novih radnika i uvođenje rada u drugoj smjeni dobar je vjetar u leda rovinjskoj tvornici za preradu ribe. S radom u dvije smjene Mirna će naime premašiti prošlogodišnju rekordnu proizvodnju od 20 milijuna limenki godišnje i ostvariti dobit. Za uvođenje druge smjene odlučili smo se zbog velike količine otkupljene ribe.
Nakon što smo napunili našu hladnjaču moramo je skladištiti u druge regije. Zbog povećane potražnje možemo plasirati i veće količine naših proizvoda, kaže predsjednik Uprave Mirne Saša Krobot. Ulaz Hrvatske u EU neće tako donijeti nove izvozne troškove rovinjskoj tvornici.
Od zemalja CEFTA-e, gdje Mirna izvozi 80 posto svoje proizvodnje, najviše u Srbiju, samo su Crna Gora i Kosovo uvele carine, ali se očekuje da će i one prihvatiti zahtjeve EU, jer im to osigurava slični režim izvoza u Hrvatsku. Preostaje nam dovršenje rekonstrukcije proizvodnih pogona radi dobivanja izvoznog broja za zemlje EU.
U tom slučaju tržište bi nam se od sadašnjih 20 milijuna potencijalnih kupaca u zemljama CEFTA-e povećalo na višestruki broj, prvenstveno omogućio izvoz u zemlje srednje Europe gdje su naši proizvodi poznati, kaže Saša Krobot, dodajući da Mirna radi i na oživljavanju izvoza na nekad značajno tržište Bliskog istoka.
Uz istarske ribare sada nam ulovljene srdele prodaju i riječki i dalmatinski, kaže Krobot. Mirna trenutno ima 260 zaposlenih, a od njenog otkupa i prerade ribe živi 400 ribara. Zbog toga je za daljnji rast presudna predstečajna nagodba. Od 37 milijuna kuna starih dugova, nakupljenih nakon niza godina rada s gubitkom, najviše 27 milijuna otpada na Poreznu upravu nekretnine Dubrovnik
Nakon što smo napunili našu hladnjaču moramo je skladištiti u druge regije. Zbog povećane potražnje možemo plasirati i veće količine naših proizvoda, kaže predsjednik Uprave Mirne Saša Krobot. Ulaz Hrvatske u EU neće tako donijeti nove izvozne troškove rovinjskoj tvornici.
Od zemalja CEFTA-e, gdje Mirna izvozi 80 posto svoje proizvodnje, najviše u Srbiju, samo su Crna Gora i Kosovo uvele carine, ali se očekuje da će i one prihvatiti zahtjeve EU, jer im to osigurava slični režim izvoza u Hrvatsku. Preostaje nam dovršenje rekonstrukcije proizvodnih pogona radi dobivanja izvoznog broja za zemlje EU.
U tom slučaju tržište bi nam se od sadašnjih 20 milijuna potencijalnih kupaca u zemljama CEFTA-e povećalo na višestruki broj, prvenstveno omogućio izvoz u zemlje srednje Europe gdje su naši proizvodi poznati, kaže Saša Krobot, dodajući da Mirna radi i na oživljavanju izvoza na nekad značajno tržište Bliskog istoka.
Uz istarske ribare sada nam ulovljene srdele prodaju i riječki i dalmatinski, kaže Krobot. Mirna trenutno ima 260 zaposlenih, a od njenog otkupa i prerade ribe živi 400 ribara. Zbog toga je za daljnji rast presudna predstečajna nagodba. Od 37 milijuna kuna starih dugova, nakupljenih nakon niza godina rada s gubitkom, najviše 27 milijuna otpada na Poreznu upravu nekretnine Dubrovnik
utorak, 27. kolovoza 2013.
Ruski vlasnik promijenio turističku sliku Karlobaga
Iako je kraj kolovoza, turistička sezona još uvijek broji dovoljan broj gostiju. Za mnoge turističke djelatnike, bilo da su u hotelijerstvu ili privatnom smještaju, drugi dio ljeta puno je bolji nego što se to dalo naslutiti u lipnju, odnosno srpnju.
Predsezonsko razdoblje donijelo je službeno bolje statističke brojke, međutim, nekako su se „pobrkali lončići“ pa je srpanj za mnoge bio loš i mnogi su se čudili što je s turistima. Zašto ih nema, kamo su otišli ovog ljeta, tko je snizio cijene, gdje se nudi bolje i više nego kod nas.
No, što je tu je. Kad sezona završi, ministar turizma i šefica Hrvatske turističke zajednice zbrojit će goste, noćenja i potrošnju, reći će da je sezona bila jako uspješna jer smo „za toliko i toliko posto prebacili brojke od lani“. Bez obzira na službene ocjene i prognoze, na Jadranu i na otocima ima malih mjesta koji sasvim sigurno mogu biti zadovoljni svojim „brojkama i slovima“.
Jedno od njih svakako je Karlobag, lijepo podvelebitsko mjesto gdje je hotel „Zagreb“ jedan od glavnih nositelja sezone. Izgrađen davnih godina, kada je poznata „Industrogradnja“ gradila diljem obale, karlobaški hotel nosio je turistički image općine. No, kako se to kod nas često događalo, hotel je brzo mijenjao vlasnike.
Jedno vrijeme bio je tu Stjepan Vrban iz Velike Gorice. Nije išlo, pa je hotel ponovo doživio promjene. Hotel koji je imao 500 soba malo je „raskomadan“ pa je otrgnut jedan cijeli paviljon s 200 soba od čega su napravljene stambene jedinice i tako su prodane na tržištu.
Ostatak, od 300 soba, dobiva ruskog vlasnika. Kupio ga je 2006. godine Sergej Te iz Moskve i od tada sve ide na bolje, a to znači sezona koja traje šest mjeseci, a u ljetnim danima sve je dupkom puno. Zadovoljan vlasnik, zaposlenici, a i turisti jer na samoj magistrali imaju hotel s tri zvjezdice, pa ako s noćenjem u „Zagrebu“ ne prekidaju dugačak put prema jugu, ostaju u Karlobagu.
Ruskom vlasniku, osim soba pripalo je i parkiralište, ali nije mogao dobiti koncesiju na plažu. Sergej Te uložio je veliku sumu novca i kompletno uredio hotel, dotjerao ga do 3 zvijezdice i dodao još neke sadržaje. U hotelu je zaposleno oko 50 ljudi, većina ih je iz Karlobaga ili iz Ličko-senjske županije. Hotel ima stalne sezonce koji već godinama dolaze u Karlobag i tu ostaju šest mjeseci.
Na pitanje je li se priviknula na malo mjesto, Alina Te nam je rekla da je Moskva nekoliko puta veća i od Hrvatske, ali da voli Karlobag jer je zrak čist, voda je čista, klima je u najvećem dijelu godine vrlo ugodna, pa je i to jedan od razloga sretnog boravka nekretnine Dubrovnik
Predsezonsko razdoblje donijelo je službeno bolje statističke brojke, međutim, nekako su se „pobrkali lončići“ pa je srpanj za mnoge bio loš i mnogi su se čudili što je s turistima. Zašto ih nema, kamo su otišli ovog ljeta, tko je snizio cijene, gdje se nudi bolje i više nego kod nas.
No, što je tu je. Kad sezona završi, ministar turizma i šefica Hrvatske turističke zajednice zbrojit će goste, noćenja i potrošnju, reći će da je sezona bila jako uspješna jer smo „za toliko i toliko posto prebacili brojke od lani“. Bez obzira na službene ocjene i prognoze, na Jadranu i na otocima ima malih mjesta koji sasvim sigurno mogu biti zadovoljni svojim „brojkama i slovima“.
Jedno od njih svakako je Karlobag, lijepo podvelebitsko mjesto gdje je hotel „Zagreb“ jedan od glavnih nositelja sezone. Izgrađen davnih godina, kada je poznata „Industrogradnja“ gradila diljem obale, karlobaški hotel nosio je turistički image općine. No, kako se to kod nas često događalo, hotel je brzo mijenjao vlasnike.
Jedno vrijeme bio je tu Stjepan Vrban iz Velike Gorice. Nije išlo, pa je hotel ponovo doživio promjene. Hotel koji je imao 500 soba malo je „raskomadan“ pa je otrgnut jedan cijeli paviljon s 200 soba od čega su napravljene stambene jedinice i tako su prodane na tržištu.
Ostatak, od 300 soba, dobiva ruskog vlasnika. Kupio ga je 2006. godine Sergej Te iz Moskve i od tada sve ide na bolje, a to znači sezona koja traje šest mjeseci, a u ljetnim danima sve je dupkom puno. Zadovoljan vlasnik, zaposlenici, a i turisti jer na samoj magistrali imaju hotel s tri zvjezdice, pa ako s noćenjem u „Zagrebu“ ne prekidaju dugačak put prema jugu, ostaju u Karlobagu.
Ruskom vlasniku, osim soba pripalo je i parkiralište, ali nije mogao dobiti koncesiju na plažu. Sergej Te uložio je veliku sumu novca i kompletno uredio hotel, dotjerao ga do 3 zvijezdice i dodao još neke sadržaje. U hotelu je zaposleno oko 50 ljudi, većina ih je iz Karlobaga ili iz Ličko-senjske županije. Hotel ima stalne sezonce koji već godinama dolaze u Karlobag i tu ostaju šest mjeseci.
Na pitanje je li se priviknula na malo mjesto, Alina Te nam je rekla da je Moskva nekoliko puta veća i od Hrvatske, ali da voli Karlobag jer je zrak čist, voda je čista, klima je u najvećem dijelu godine vrlo ugodna, pa je i to jedan od razloga sretnog boravka nekretnine Dubrovnik
Pretplati se na:
Postovi (Atom)